Bosna i Hercegovina posjeduje mehanizme kojima može obustaviti pravno nasilje i politički haos u koji ju je Milorad Dodik poveo. To može učiniti čak i bez vanjske intervencije i sankcija međunarodne zajednice koje većina aktera, od probosanskih političara do javnih intelektualaca, sada priziva.

Katalonski scenarij

Naime, Republika Srpska i Narodna skupština RS, kao njen zakonodavni organ, nemaju ustavna prava da na sebe jednostrano preuzimaju nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Samim tim, radi se o protupravnom djelovanju i udaru na ustavni poredak. Naravno, ovo nije unikatan primjer u svijetu da neka politička jedinica kreće u prekoračenje svojih nadležnosti i rušenje ustavnog poretka države u kojoj se nalazi.

Upravo to se desilo prije četiri godine kada je, 1. oktobra 2017., vlada Katalonije, s Karlesom Pudždemonom (Carles Puigdemont) na čelu, održala protuustavni referendum o otcjepljenju Katalonije, a potom i proglasila nezavisnost.

Odgovor španske države bio je odlučan i jasan. Španska vlada poslala je policiju i vojsku u Kataloniju radi sprečavanja referenduma koji je proglašen ništavnim. Finansijska sredstva Kataloniji su blokirana, a katalonski premijer Pudždemon bio je prisiljen otići u izbjeglištvo u Belgiju, jer su mu prijetili hapšenje i 30-godišnja zatvorska kazna.

U oktobru 2019. osuđeno je na kazne od 9 do 13 godina zatvora devet katalonskih političkih vođa koji su učestvovali u pokušaju neustavnog otcjepljenja.

Iako država BiH, možda, ima manje ovlasti nego što ima centralna španska vlast, ona ima jasne ovlasti i mehanizme da zaustavi protuustavno djelovanje. U konkretnom slučaju, ključ rješenja leži u pravosudnim institucijama BiH. Ustavni sud BiH ima i više nego dovoljno osnova da odluke NSRS proglasi ništavnima i samim tim onemogući njihovu primjenu u praksi.

Na potezu Tužilaštvo

Također, i Tužilaštvo BiH ima osnova pokrenuti krivične procese protiv svih zastupnika i pojedinaca koji su učestvovali u donošenju neustavnih odluka u Republici Srpskoj, po osnovu krivičnih djela iz Glave XVI „Krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine“. Iz Tužilaštva BiH je već potvrđeno da je povodom glasanja NSRS formiran predmet te da su tražili dostavljanje, kako su naveli, određenih informacija u predmetu u kojem postupaju.

Osim toga, i pravila Centralne izborne komisije obavezuju svaku stranku da poštuje ustavni poredak BiH.

I u konačnici, tu je institucija OHR-a, kao vrhovnog tumača Dejtona s bonskim ovlastima, koja i postoji radi zaštite ustavnog poretka BiH.

S te strane čudi da, pored paničnih poziva međunarodnoj zajednici da nešto uradi ili čak tvrdnji kako su potezi vlasti u RS nekako misteriozno otvorili put vraćanja na snagu Ustava RBiH, domaći politički i pravni akteri nisu više energije uložili u postojeće pravne mehanizme koji su državi BiH na raspolaganju u zaustavljanju i sankcioniranju protuustavnog djelovanja.

Krivična prijava protiv Dodika

Tužilaštvu Bosne i Hercegovine jučer je podnesena zajednička krivična prijava Udruženja "Žene žrtve rata" i Instituta za istraživanje genocida Kanada protiv Dodik.

U prijavi smatraju da postoji osnovana sumnja u postojanje krivičnog djela iz člana zakona koji se odnosi na napad na ustavni poredak, ugrožavanje teritorijalne cjeline, podrivanje vojne ili odbrambene moći, oružanu pobunu, protuzakonito formiranje vojnih snaga i drugo.