Vidljivo je da se u BiH povrede ljudskih prava najviše se odnose na ona građanska i politička, uključujući pravosuđe i upravu te ekonomska i socijalna prava, a posljedice pandemije koronavirusa reflektirale su se na sve sfere ljudskih prava, upozorili su u instituciji Ombudsmana povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.
Na povredu građanskih i političkih prava odnosilo se čak 785 žalbi koje je primila institucija Ombudsmana BiH u prošloj godini, na pravosuđe i upravu - 701 te na ekonomska, socijalna i kulturna prava - 622.
Podnesene žalbe, ističu iz ove instutucije koja, uz promociju dobre uprave i vladavine prava, štiti prava i slobode fizičkih i pravnih osoba, kako je garantirano posebno Ustavom BiH i međunarodnim sporazumima, ukazuju da je građanima otežan pristup efikasnom pravosuđu i upravi. Smatraju, također, da je i dalje prisutan tzv. problem "ping pong loptice", zbog čega se predmeti u pravosuđu ne završavaju godinama.
Česte su, kako kažu, žalbe prilikom zaposlenja i socijalnih prava, a nerijetko su te povrede uzrokovane visokim stepenom siromaštva, korupcijom te migracijom stanovništva.
Analizom žalbi koje se odnose na povrede prava iz radnog odnosa ocijenjeno je da se one odnose na konkursne procedure prilikom zapošljavanja, navode u instituciji Ombudsmana i dodaju da je samo 75 žalbi tokom godine registrirano na vladina i ministarska imenovanja, a u javnoj upravi 31.
Zatim, česte žalbe se odnose na nezakonitosti u svezi s otkazivanjem ugovora o radu te prilikom otkaza zbog prestanka rada poduzeća usljed pandemije COVID-19, kada je došlo do velikoga otpuštanja radnika u privatom sektoru, prestanka rada manjih poduzeća, ograničenja rada objekata koji se bave uslužnim djelatnostima itd..
Velika je, slažu se ombudsmani BiH prof. dr. Ljubinko Mitrović, dr. Jasminka Džumhur i Nives Jukić, socijalna razlika najvećeg broja stanovnika i male grupe građana koji imaju izuzetno velika primanja, a nejednaka su i socijalna davanja koja ovise od mjesta prebivališta.
Problemi su i prilikom ostvarivanja prava na otpremninu, neuplaćivanjem doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, kao i neisplaćivanje plaća radnicima od strane poslodavaca i uskraćivanje prava nanaknade zbog nezaposlenosti.
Po ugroženosti u nezavidnom položaju su i umirovljenici zbog male mirovine, te osobe s invaliditetom, obitelji s jednim roditeljem te djeca, a posebno u određenim životnim situacijama konfliktnih razvoda svojih roditelja.
Ne zaostaju ni zaposleni u sektoru ugostiteljstva i trgovine čija su primanja ispod zvanične potrošačke korpe.
U godišnjem izvještaju institucije Ombudsmana za 2020. godinu navodi se da su najugroženiji mladi, posebno zbog nemogućnosti zapošljavanja, pa je već nekoliko godina trend njihova odlaska iz zemlje što će se, smatraju u ovoj instituciji, odraziti kasnije kada fondovi za mirovine budu prazni.
Kako je istaknuto iz institucije Ombudsmana, tijekom trajanja pandemije javnost je bila posebno zainteresirana za informacije koje su se odnosile na odluke koja su organi vlasti donosili u svezi sa slučajevima kršenja obaveze samoizolacije i građana pozitivnih na koronavirus, kao i na pitanja vezana za prelazak granice zemlje.
U ovim predmetima, ističu ombudsmeni, koliko je to bilo moguće promptno su reagirali upravo zbog pravovremenog djelovanja pomoći građanima, zbog odluka i mjera koje su se poduzimale u cilju zaštite stanovništva.
Napominju međutim da međunarodni dokumenti o ljudskim pravima koji predstavljaju sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine propisuju mogućnost privremenog opoziva pojedinih ljudskih prava i sloboda, a koje se uvodi u najtežim situacijiama (ratno ili vanredno stanje ili druge javne opasnosti koja prijeti opstanku nacije) i traje do okončanja tih situacija.
No, navode kako je posebno nužan povećan nadzor i poduzimanje što efikasnijih mjera u odnosu na rizične i osjetljive grupe građana kao što su starije osobe, osobe sa invaliditetom, djeca, samohrani roditelji te osobe koje zbog hroničnih oboljenja, autoimunih bolesti i/ili drugih zdravstvenih teškoća spadaju u rizičnu grupu građana.
Potpunim zabranama nametnutim određenim starosnim grupama krše se prava i rizikuju loši ishodi na javno zdravlje, dodaju.
Ombudsmani upozoravaju i na to da se BiH suočava i dalje kao zemlja tranzita s ogromnim prilivom neregularnih migranata, što zahtijeva da vlasti BiH poduzmu efikasnije mjere s ciljem unapređenja stanja u toj oblasti.
Ombudsmani napominju da je, ovisno od vrste i povrede prava, građanima na raspolaganju prije svega pravosudni sistem, a imaju i sistem pravne pomoći za građane koji imaju potrebu za besplatnom pravnom pomoći.
