Pitanje je šta ko podrazumijeva pod legitimnim predstavljanjem. Legitimno je predstavljanje kad građani biraju svoje predstavnike u Predstavnički dom. To je demokratska legitimacija od strane broja birača koji su podržali određenog poslanika. Ovdje se misli na nešto drugo. Na nacionalno predstavljanje u institucijama javne vlasti, ali tu, sistemski gledano, može biti govora samo o domovima naroda jer oni su u sistemu postavljeni da predstavljaju nacionalne interese. I jednim dijelom u instituciji Predsjedništva, iako su legitimacija za Predsjedništvo birači, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Dakle, kod legitimnog predstavljanja treba govoriti o domovima naroda na entitetskom i na državnom Parlamentu i tu zaista ako jedan klub predstavlja Hrvate, onda treba da ga Hrvati i biraju. I to je prema postojećem ustavu tako otprilike i predviđeno. Od tzv. legitimnog predstavljanja se očekuje ustvari, bar kako HDZ gleda na tu čitavu priču, da budu izabrani predstavnici HDZ-a, a to nije poenta pitanja legitimnog predstavljanja, rekao je Kasim Trnka, predsjedavajući Vijeća VKBI, u ovosedmičnom izdanju dijaloške emisije "Odgovorite ljudima" na Federalnoj televiziji.
Stipe Prlić, predsjednik HNV-a, dodaje da vitalni nacionalni interes treba definirati.
- Kad bi mi sad sveli Dom naroda Parlamenta FBiH na Vijeće naroda priznali bi da je situaciju u RS, što se tiče Bošnjaka i Hrvata, idealna, pa ćemo i mi tako uraditi ovamo u Federaciji. A znamo kakav je status Hrvata i Bošnjaka u Republici Srpskoj. Ali da treba stvarno definirat šta je to Dom naroda i šta treba da rješava, a ne ovako da može u nedogled se blokirat zakon o sjemenskom krompiru. I da nema nikakvih apsolutno posljedica. Znači ta ograničenja se moraju navesti kako bi vlast efikasnije funkcionirala na dobrobit svih koji žive u ovoj državi BiH - kazao je Trnka.
O građanskoj inicijativi za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990, kaže da su imali četiri tribine u četiri grada koje su bile nevjerovatno posjećene i da se tu vidi koliko su građani zabrinuti za budućnost BiH.
- Imamo namjeru otići u Banju Luku, napraviti i tamo tribinu. Možda i u još neki grad u RS, da osjetimo šta i tamo građani misle bez obzira na trenutne političke rovove koji su iskopani, ali mislim da samo dijalogom, razgovorom sa građanima mogu se kidati ti rovovi i prelazilaziti ti rovovi. Ovdje fali politika koja će biti usmjerena na vraćanje povjerenja. Dakle samo dijalog i razgovor i oko teških pitanja može dovesti do vraćanja povjerenja. Građanska BiH ne znači unitarna BiH, ne znači to da građanska BiH znači islamska država ili kao što je jedan iz RS rekao da je to proces puzajućeg šerijata. Sve na taj način se odbija taj princip da bi se zadržala etnička moć i etničke politike. i to građani trebaju prepoznati. Ja mislim da su građani to prepoznali jer 26 godina te etničke politike jašu na grbači ovog naroda i nikako da sjašu. Oni bi i dalje da na neki način se učvrste, a mi pokušavamo to kroz ove inicijative i slične inicijative razbiti na način da se ljudska prava afirmišu kroz ustavna uređenja. Hoćemo li uspjeti, ne znam - rekao je Trnka.
- U parlamentima nema legitimnog predstavljanja naroda. U parlamentima je predstavljanje i borba za interese političkih stranaka koje su u vlasti. Ako analiziramo samo zapošljavanje građana, evo HDZ, većina - nema pripadnika koji su HDZ 1990 i to se provlači odozgo do najnižeg nivoa organizovanja. Političke stranke zastupaju u parlamentima svoje interese, ne zastupaju interese naroda. Građani to moraju prepoznati. Svi kukaju na ulici kad ih sretnete političko zapošljavanje, traži se naknada za posao. U Njemačkoj ljudi gledaju cijene pred izbore i kad nešto poskupi više nema te aktuelne vlasti, smjenjuje se. U Švicarskoj 90% ljudi ne zna ko im je predsjednik. Ne interesuje ih, interesuju ih samo cijene i standard građana. Mi propadamo, a građani jednako isto glasaju - zaključio je Zoran Jovanović, predsjednik SGV Pokret za ravnopravnost.
Cijelu emisiju pogledajte OVDJE.
