- Od rata naovamo svake godine je sve lošije a pandemija korone je situaciju dovela do apsurda. U ovom trenutku imam više poziva da asistiram tokom kontrolnih radova u online nastavi, nego što imam djece na instrukcijama – za portal "Avaza" govori Zeid, valjda najpoznatiji instruktor matematike, fizike i hemije u Sarajevu.
Toiko je Zeid nekada imao posla, da se nikad nije zaposlio u obrazovne institucije. Uspješno poučavanje ovih težih predmeta, za njega je nakada bio solidan izvor prihoda.
- Nekada su djeca a posebno roditelji mnogo više vjerovali u znanje nego sada. Uglavnom je bilo ono "neka on zna a ocjena nije toliko važna". Danas je sve podređeno ocjeni, dobrom prosjeku bez pokrića – razočaran je Zeid ali se prilagođava novim trendovima.
- Sad samo porukom dobijem obavijest kada neko ima kontrolni, u dogovoreno vrijeme sam i ja online i pomažem. Roditelji kasnije plate tu uslugu i to je sve. Ima djece koju ni vidio nisam.
On je mišljenja da sadašnji roditelji ne vjeruju u znanje „jer su ga i sami stekli na sumnjiv način“ za razliku od prijašnjih generacija. Kako kaže i profesori su spustili kriterije tako da zadnjih godina skoro niko ne pada na popravni.
Develvacija znanja i obrazovanja nije kod nas svedena isključivo na kupovinu diploma. Hiljadu nijansi prevare je već smišljeno.
Fahrudin Š. iz Sarajeva je studirao najprije jedan fakultet društvenog smjera ali nakon nekog vremena, zamijenio ga je za Fakultet Sporta. Kako je u Sarajevu plaćao najamninu za stan, svaki honorarni posao mu je dobrodošao.
- Prvi put mi je prijatelj ponudio da za 100 maraka uradim seminarski na temu koja mi je bila bliska. Uradio sam to vrlo temeljito i uskoro sam dobijao sve više i više posla. S početka od mog prijatelja, a kasnije su se studenti sami javljali – priča Fahrudin za "Avaz".
On je završio fakultet prije nekoliko godina i nažalost, pridružio se armiji mladih koji su sreću potražili u zemljama zapada.
- Nisam mislio da radim nešto loše. Čak sam vjerovao da na taj način širim svoja znanja. Poslije sam ušao u rutinu i desilo se da uradim tri seminarska i jedan magistarski u roku od mjesec dana, trebao mi je novac za ljetovanje, i dobio sam sve odlične ocjene. To nije uredu. Profesori se previše bave formom a manje suštinom – kaže Fahrudin.
Profesorica sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo smatra da je ovakva praksa rezultat dugogodisnjeg kreiranja stava posebno kod mladih ljudi da je važno zvanje, a ne znanje.
- To je u skladu sa idejom da do zvanja treba doći zarad privilegija koje ono nosi, a ne suštine, a to je da se bude kompetentan sudionik društva i doprinese tom društvu svojim znanjem. Ovakve bi prakse morale biti sankcionisane. To je jako važno: imati nultu toleranciju na svaki oblik nezakonitog sticanja diploma. Ali, ono sto je još važnije je razvijati svijest kod studenata da je ukrasti nečiji rad ili ga na ovaj način predstaviti kao svoj isto sto i ukrasti nekome novčanik ili auto – kaže Turčilo.
Pored institucija koje bi trebale utvrđivati odgovorne za ovakvu trgovinu i sankcionisati ih, vaznu ulogu ima i akademska zajednice, kao mentori.
- Kada se odgovorno radi sa kandidatima, prati njihov rad i napredovanje u pisanju rada onda ovakav pristup kandidata nema šansu. Suština je, dakle, vratiti znanje kao vrijednost u društvu, ali i čast i odgovornost također – dodaje.
Jasmina je nedavno dobila gotov master rad rad za 350 eura. Jasmina već radi, iako nije jednostavno donijela ovu odluku, ne smatra da je manje vrijedna u svome poslu.
Magistarski košta dakle, približno prosječnoj plati u BiH.
Popularno Olx nudi sve, od autoguma do doktorske disertacije. Nije teško uslugu naći ni na društvenim medijima. Ponuda je sve sofisticiranija, pa garantuju da rad neće biti plagijat, posebnim softverskim rješenjima.
Advokat Alen Nakić kaže da se ovim činjenjem krše pravila studiranja i obrazovne institucije. Krivac je student koji takav rad predstavi kao svoj.
- Kada student „kupljeni“ rad predstavi kao svoj, to je krivično djelo dovođenja u zabludu – kazao je Nakić.
