Katolici danas širom Bosne i Hercegovine obilježavaju blagdan Svih svetih kada slave one svece koje je Katolička Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života.
- Svetkovina Svih svetih jest posebno važan dan u liturgijskoj godini. Razlog tomu jesu svi oni nama poznati, imenom i prezimenom i nama nepoznati kršćani koji su ostvarili ideal kršćanskoga života i njihove duše su ušle u kraljevstvo Božje - kazao je Feni don Ivan Turudić, župnik u Župi sv. Ivana Apostola i Evanđelista u Mostaru.
Na taj dan, dodao je, potrebno je poći na svetu misu jer je zapovijedana svetkovina i neradni dan.
Uz to, tog dana može se ostvariti i potpuni oprost za pokojne. Potpuni oprost se može primijeniti od 1. do 8. studenoga samo za duše u čistilištu, ako se dnevno pohodi groblje i pomoli za pokojne.
- Među Hrvatima katolicima svetkovina Svih svetih bila je prihvaćena kao mali ili prvi Božić pa se za taj dan pekla makovnjača, jela purica punjena kestenjem, kruškama ili jabukama, med i pouljeni grah. A na noć sa Svih svetih na Dušni dan bi se ostavljala hrana i piće na stolu ili na groblju”, ustvrdio je don Ivan i dodao da je običaj obilaženja groblja na Dušni dan nastao tek u 20. stoljeću.
Dan nakon blagdana Svih svetih, katolici slave Dušni dan kada se sjećaju svih svojih pokojnika, a posebno se moli za njihove duše.
Pored molitvi za duše svojih dragih pokojnika, vjernici za njih pale svijeće na grobovima, prisustvuju svetoj misi, povezujući se tako svojim molitvama s njima.
Župnik u Župi sv. Ivana Apostola i Evanđelista zamolio je sve vjernike da se pomole i za one za koje nema tko moliti.
Upitan koja je razlika između Svih svetih i Dušnog dana, don Ivan naglašava kako su Svi sveti svetkovina, a Dušni dan spomen svih vjernih mrtvih.
- Svetkovina je najznačajniji dan u kojem se slavi neko posebno Božje djelo spasenja i prvi je stupanj liturgijskih slavlja. Spomendan slavi neki manje važan spomen u čast Blažene Djevice Marije ili nekoga sveca. Iz ovoga se već zaključuje kako svetkovina Svih svetih jest posebno važan dan u liturgijskoj godini - pojasnio je.
Navodi kako se, nažalost, često događa da svetkovina Svih svetih padne u sjenu Dušnog dana.
- Povezanost svetkovine Svih svetih i spomena Dušni dan poticaj je na razmišljanje suvremenom čovjeku: je li vjerujemo u život vječni ili ga smatramo preživjelom mitologijom? Zadovoljavali se suvremeni čovjek samo ovozemaljskim životom prihvaćajući smrt kao prestanak postojanja? - kaže don Ivan.
Nadalje podsjeća kako kršćani svih vremena svoju vjeru temelje na Kristu uskrslom.
- Bog je u svojoj objavi od samih početaka, tj. pada prvih ljudi u istočni grijeh, obećao Otkupitelja koji će čovječanstvu i svemu stvorenom darovati vječni život. U Kristu se to obećanje ostvarilo. Svjedoci Krista uskrsloga svojom krvlju su posvjedočili istinitost Uskrslog kojeg su viđali kroz 40 dana.
Novozavjetni spisi neke od tih svjedoka imenuju dok sv. Pavao govori o pet stotina braće (usp. 1Kor 15,6) od kojih su neki bili živi kad piše poslanicu Korinćanima. Iskustvo Uskrsloga toliko se duboko usjeklo u život tih ljudi da su zbog istine o Uskrslom podnosili svaku nevolju i smrt.
- Suvremeni kršćanin vjeruje tim svjedocima. Po Kristu uskrslom i svjedocima toga događaja u svetkovini Svih svetih i spomenu Dušnog dana imamo nadu, usudim se reći, sigurnost da ćemo se poslije ovozemaljskoga života susresti u vječnosti sa svim našim poznatim i nepoznatim preminulim precima. Na temelju onoga što smo ovdje na zemlji bili tj. prihvaćajući ili odbacujući Boga i njegova Sina, Gospodina našega Isusa Krista, Trojedini Bog će potpisati naše životno opredjeljenje - zaključio je don Ivan.
