Bosna i Hercegovina, odnosno Centralna banka BiH, na dan 8. oktobra raspolagala je s 96.000 unci (oko tri tone) zlata, čija je tržišna vrijednost na navedeni datum iznosila 285,15 miliona KM, piše Večernji list BiH.
Tu informaciju potvrdio je guverner Centralne banke BiH Senad Softić u odgovoru na pitanje o stanju deviznih rezervi u ovom plemenitom metalu.
U kontekstu značaja ovog oblika rezervi poseban je naglasak u odgovoru stavljen na činjenicu da se monetarno zlato smatra sigurnom imovinom za kojom raste potražnja u uvjetima nesigurnosti i nestabilnosti; zaštićena je od negativnih utjecaja inflacije, stoga predstavlja oblik očuvanja vrijednosti i smatra se najpouzdanijom komponentom deviznih rezervi.
Iz Centralne banke BiH naglašavaju kako upravljaju deviznim rezervama i donose odluke o investiranju deviznih rezervi u skladu sa Zakonom o CB BiH, internom regulativom i najboljim međunarodnim praksama te u skladu s tekućim i očekivanim kretanjima na financijskim tržištima, kao i dostupnim analizama.
Kada je riječ o ukupnim neto deviznim rezervama, one su prešle iznos od 15,4 milijarde maraka. Uvidom u godišnji izvještaj Centralne banke BiH za 2020., vidljivo je kako su neto devizne rezerve na kraju 2020. godine iznosile 13,86 milijardi KM i povećane su za 1,27 milijardi KM (10,09%) u odnosu na kraj 2019. godine. Rast se nastavio i u ovoj godini, a iznos od 14 milijardi KM premašen na kraju aprila. Značajan rast ostvaren je i u maju, junu, julu i augustu, pa je tako iznos neto deviznih rezervi na dan 31. augusta ove godine bio nešto veći od 15,4 milijarde KM. Inače, kada je riječ o radu ove institucije u prošloj godini, Centralna banka BiH navodi kako je i u 2020. ispunila cilj definiran zakonom - izdavanje domaće valute prema aranžmanu valutnog odbora. Naime, u skladu sa čl. 31. Zakona o CB BiH, obvezna je osigurati da ukupan iznos njezine novčane pasive nikada ne pređe ekvivalentan iznos njezinih neto deviznih rezervi, što je u potpunosti i ispunjeno.
U skladu sa Zakonom o CB BiH i odgovarajućim internim aktima, Centralna banka BiH upravlja deviznim rezervama polazeći prvenstveno od načela sigurnosti i likvidnosti investiranja. Tako, u cilju smanjenja rizika za održivost valutnog odbora, članak Zakona o CB BiH zabranjuje investirati više od 50% ukupnog nesmanjenoga kapitala i rezervi u druge valute osim sidrene. Na osnovu te odredbe CB BiH više od 95% deviznih rezervi investira u financijske instrumente denominirane u euro.
Kada je riječ o samoj strukturi deviznih rezervi, nju su na kraju 2020. činili oročeni depoziti kod banaka (bez prekonoćnih depozita) s udjelom od 14,42%; likvidni portfelj s udjelom od 34,47%; investicijski portfelj (vrijednosni papiri kojima je do dospijeća preostalo više od godinu dana) s udjelom od 49,01% i zlato s udjelom od 2,10%.
Na kraju 2020. godine likvidni portfelj činili su tekući računi kod banaka (10,39% ukupnih deviznih rezervi); prekonoćni depoziti (2,82% ukupnih deviznih rezervi); gotovina u riznici CB BiH (1,03% ukupnih deviznih rezervi); posebna prava vučenja MMF-a (0,01% ukupnih deviznih rezervi) i vrijednosni papiri kojima je do dospijeća bilo preostalo godinu dana i manje (20,22% ukupnih deviznih rezervi).
