Prijedlog zakona o dopuni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, čiji su predlagači zastupnici Petar Galić i Ante Baković (HDZ BiH), podržan je po skraćenom postupku na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Interes građana

Za dopunu dosadašnjeg zakona, prema riječima predlagača, postoji interes svih građana Federacije, posebno onih u čijim općinama su hidroakumulacijski energetski objekti.

Dosadašnjim zakonima propisana su izdvajanja općinama koja su isključivo vezana za količinu proizvedene električne energije ili iskorištene vode, dok najbitniji faktor, potopljeno zemljište, uopće se ne vrednuje - naveli su Galić i Baković.

Kako kažu, to posebno pogađa grad Livno i općinu Tomislavgrad, na čijem području su izgrađeni objekti HE Orlovac, odnosno na Buškom jezeru.

Voda iz Buškog jezera koristi se za proizvodnju električne energije u HE Orlovac u Hrvatskoj.

Mala proizvodnja struje

Posebnost HE Orlovac, u odnosu na ostale hidroelektrane u Federaciji BiH, jeste mala proizvodnja struje u odnosu na hidroakumulacijom zauzetu površinu.

- Smatramo kako je postojeća naknada za iskorištavanje Buškog jezera koju plaća HEP Republike Hrvatske nedovoljna i zanemariva u odnosu na 5.600 hektara potopljene površine obradivog polja te bi se vrednovanjem potopljene površine, bar donekle kompenzirala nemogućnost korišćenja u poljoprivredne i druge svrhe. Usvajanjem ove izmjene Zakona, prvenstveno bi se omogućilo plaćanje pravednije naknade prema gradu Livnu i općini Tomislavgrad od Hrvatske elektroprivrede kao vlasnika ovih objekata, a ujedno svim jedinicama lokalne samouprave (gradovima i opiinama) u Federaciji BiH na čijim prostorima su izgrađeni hidroakumulacijski objekti, osigurava se minimalan iznos naknade - naveli su u obrazloženju zastupnici Galić i Baković.

Oni ističu da godišnji iznos naknade ne može biti manji od 1.500 KM po hektaru površine potopljene hidroakumulacijom.

Da bi predloženi zakon stupio na snagu, treba da ga prihvati i Dom naroda.

Najveća hidroakumulacija

Buško jezero već peto desetljeće predstavlja najveću hidroakumulaciju u jugoistočnoj Europi. Taj objekt u Bosni i Hercegovini, između Livna i Tomislavgrada, ujedno je najviši dio energetskog kompleksa koji se kanalskim i tunelskim sustavom nastavlja u Hrvatskoj, do hidroelektrane Orlovac pokraj Sinja.

To je predmet prekograničnih sporenja koja se već neko vrijeme periodično obnavljaju. Sve više je onih koji drže da Hrvatska elektroprivreda (HEP), posjednik kompleksa, ispod prihvatljive cijene iskorištava vodno bogatstvo dotičnog predjela BiH, a prema razmjerno upitnim ugovorima s kraja prošlog stoljeća.

Naime, koncesiju Elektroprivredi Hrvatske dao je Hrvatski sabor 1998. godine.