Do općih izbora u Bosni i Hercegovini ostalo je nešto duže od godinu, a već uveliko se prave kombinatorike ko bi mogli biti ključni kandidati za članove Predsjedništva. Izbor u ovu instituciju, dakako, dobrim dijelom determinira koalicione križaljke i raspodjelu političkih pozicija na ostalim nivoima vlasti u BiH.

Zvizdić nepoželjan

Da će se ponovo kandidirati za Predsjedništvo, više puta je javno nagovijestio predsjednik okrnjenje SDA Bakir Izetbegović. Ipak, i dalje je nepoznanica ko će na megdan Izetbegoviću, odnosno koga će i hoće li opozicione stranke izabrati zajedničkog kandidata.

Nije nepoznanica da bi jedna struja iz Naroda i pravde, s Aljošom Čamparom na čelu, na ovom mjestu voljela vidjeti Denisa Zvizdića, koji je trenutno nezavisni zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Tome se, navodno, oštro protivi politički direktor NiP-a Kemo Ademović.

Protiv Zvizdića kao zajedničkog kandidata opozicije je i najjača stranka unutar trojke SDP, koja je takav stav obznanila na posljednjoj sjednici stranačkog predsjedništva.

Lider SDP-a Nermin Nikšić je naveo kako su spremni podržati zajedničkog kandidata za Predsjedništvo, ali da SDP ima pravo prvog izbora.

Kao logičan prvi izbor za kandidata SDP-a nametao se Denis Bećirović, koji je na prošlim izborima u utrci za Predsjedništvo, uz brojne zabilježene nepravilnosti, za dlaku izgubio od kandidata SDA Šefika Džaferovića. No, Bećirović je javno saopćio kako se neće ponovo kandidirati. No, ako neće Bećirović, ko će?

Najlogičniji izbor bi svakako bio sam predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, no, on je, kako saznajemo, mnogo zainteresiraniji za funkciju u izvršnoj vlasti ukoliko bi trojka bila u prilici formirati vlast. Za sada se kao najizgledniji kandidat SDP-a nameće Jasmin Imamović, dugogodišnji gradonačelnik Tuzle koji uživa veliku popularnost među građanima, ali sam Imamović o tome se javno još nije oglasio.

Probni baloni

U javnosti se, također, pojavila informacija da SDP i NiP razmišljaju da kao zajedničkog kandidata istaknu uglednog advokata Ifeta Ferageta. Iako nema političko iskustvo, Feraget je stekao ogromno poštovanje među građanima zbog dugogodišnje herojske borbe na otkrivanju istine o ubistvu Dženana Memića.

Naravno, lista imena koja se trenutno spominju u javnosti nije konačna, a godinu prije izbora pojedinačno licitiranje ima i efekt puštanja probnih balona.

U svakom slučaju, jasno je da veći broj kandidata opozicije povećava šanse Izetbegovića da ponovo zasjedne u stolicu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. S druge strane, izvjesno je da bi zajednički kandidat opozicije, ko god to bio, mogao računati na glatku pobjedu u srazu s kompromitiranim Izetbegovićem i njegovim režimom.

Komšić opet u trci s Čovićem?

Na mjesto u Predsjedništvu, i pored svih tenzija koje izaziva, izvjesno je, ponovo će ciljati i Željko Komšić. Prije nekoliko dana u intervjuu na FTV-u Komšić je najavio da će se kandidirati „ukoliko ostane ovakva situacija“.

Podsjetimo, isti argument Komšić je koristio i prije kandidature na prošlim izborima. Iako još nije javno obznanio i iako se špekulira čak i o mogućem bojkotu izbora, Dragan Čović nameće se kao najlogičniji kandidat HDZ-a.

Također, kada je u pitanju kandidatura za bošnjačkog člana Predsjedništva, špekulira se da bi se kao kandidat Stranke za BiH mogao pojaviti i njen bivši predsjednik i osnivač Haris Silajdžić.