Utapanje predstavlja značajnu brigu za javno zdravlje u svijetu i rangirano je kao treći vodeći uzrok nenamjernih smrti od ozljeda i čini oko sedam posto svih smrtnih slučajeva povezanih sa ozljedama.

To je za portal „Avaza“ kazao ugledni kardiolog Nabil Naser koji pojašnjava da i oni koji prežive utapanje mogu imati određeni stepen invaliditeta.

Gubitak svijesti

Posljednjih dana svjedočimo brojnim slučajevima utapanja, uglavnom mladih ljudi.

- Utapanje u ljetnim mjesecima odnosi se na osobe koje nepripremljene ulaske u vodu. Organizam je zagrijan, temperatura tijela je visoka i onda ulaze u vodu koja je između 20 do 22 stepena u odnosu na 37 ili 38 koliko je na plaži. Taj ulazak u vodu predstavlja veliki šok za organizam – kaže Naser.

Doktor pojašnjava nagli ulazak, bez adaptacije tijela na hladnu vodu, dovodi do snažnog suženja arterija i porasta krvnog tlaka zbog čega može doći do iznenadnog prestanka rada srca.

- Osoba koja je u vodi sa srčanim zastojem gubi svijest unutar nekoliko sekundi. Ako nema neko u blizini, time se pogoršava situacija. Dolazi do pada koncentracije kisika u krvi, nakon čega dolazi do pojave acidoze organizma i smrti. Kada neko doživi srčani zastoj na ulici kritične su prve dvije minute da bude spašen, ako se pristupi reanimaciji. Svake naredne minute šanse za preživljavanje padaju za 20 posto – kaže Naser.

Ne ulaziti ni dehidriran

Apelira na sve koji žele da plivaju da se prethodno pripreme, bez obzira na to da li su dobri plivači.

- Mnogi misle da mogu ući u vodu kroz skok bez pripreme. Ulaskom u hladnu vodu dolazi i do srčane aritmije, a kasnije i do disfunkcije srčanog mišića te, na kraju, i smrti. U vodu ne treba ulaziti niti dehidiriran, ali ni hiperventiliran odnosno da ima previše unosa kisika. Uvijek je dobro da neko ima uz vas, jer, znam iz prakse, neki plivači se uspaniče ako odu daleko od obale. Iako su dobri plivači, savlada ih panika, blokiraju i utope se – pojasnio je dr. Naser.