Odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Incka (Inzka) da nametne dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida po mom mišljenju ipak nije ni posve neočekivana, ali ni posve individualna, kazao je u razgovoru za „Avaz“ član Evropskog parlamenta iz Hrvatske Tonino Picula.

Pretjeranom iznenađenju nema mjesta

Dodao je da pretjeranom iznenađenju nema mjesta jer mu se čini da je ovaj potez dio obnove zanimanja jednog dijela međunarodne zajednice za (ne)prilike u Bosni i Hercegovini.

- Hronična stagnacija zemlje kao i nesposobnost i/ili odbijanje domaćih političkih opcija da dogovore izlaz iz višestrukih blokada u ssistemu izazvali su nakon dužeg perioda pasivnosti vanjsku reakciju. Prije svega Zapada. Ovo se dogodilo samo dan nakon što u Vijeću sigurnosti UN-a nije prošao prijedlog rezolucije Rusije i Kine koja predviđa zatvaranje Ureda visokog predstavnika u srpnju sljedeće godine – pojasnio je Picula.

Prema njegovim riječima, bio je to drugi pokušaj Rusije, ovaj put uz podršku Kine, da u Vijeću sigurnosti „progura“ odluku o zatvaranju OHR-a.

- Takav su stav dijelili i službeni Beograd i Banja Luka. Međutim, i ovaj put su ostali usamljeni, kao i nedavno kada se u Vijeću sigurnosti raspravljalo o imenovanju novog visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christiana Schmidta). Rusija se i toj odluci oštro suprotstavila, inzistirajući na stavu da je vrijeme međunarodnog intervencionizma u BiH prošlo i da donošenje odluka treba prepustiti isključivo domaćim političkim akterima. Zapadne zemlje i većina nestalnih članica Vijeća sigurnosti ignorirale su takve stavove i ustrajale u potpori Schmidtovu imenovanju – naglasio je Picula.

Dodao je da odnos prema genocidu u Srebrenici tako se pokazuje kao jedna od tačaka kristalizacije šireg konfrontiranja u regiji koje nadrasta interne sukobe u samoj BiH.

Ured visokog predstavnika od 1997. godine nametnuo oko 900 različitih odluka

- Treba podsjetiti kako je Ured visokog predstavnika od 1997. godine nametnuo oko 900 različitih odluka. Sam Inzko je od svog imenovanja na dužnost 2009. do 2014. upotrijebio „bonske“ ovlasti 76 puta. Ali u posljednjih sedam godina – nijednom. To je napravio posljednji put u posljednjoj sedmici svog mandata – podsjetio je Picula.

Govoreći o burnim reakcijama člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Picula ističe da je ona također očekivana.

- Reakcija na ovu dugo očekivanu i sasvim opravdanu odluku, uz najave konačnog odcjepljenja Republike Srpske, očekivani su refleks političara koji je navikao javnost na primitivnu komunikaciju i zagovaranje projekta koji nema svjetlu budućnost nego samo mračnu prošlost. Njegov je manevarski prostor doduše sve uži, ali ne treba podcijeniti opće okolnosti koje danas idu na ruku raznoraznim balkanskim autokratima i njihovim vanjskim sponzorima. Zbog toga odlučnost Evropske unije, uz podršku SAD, ima ključnu važnost u rastakanju ove političke destrukcije – zaključio je Picula.