Odluka visokog predstvanika Valentina Incka kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hrcegovine, u stavku 7 posebno tretira negatore genocida u institucijama vlasti.

“(7) Počinitelj kaznenog djela iz stavka (1) do (4) ovog članka koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”, precizno se navodi se u stavku 7.

Stavak 3, na primjer, detaljno pojašnjava ko se smatra negatorom genocida i ratnih zločina, i koja ga kazna očekuje:

„Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“, navedeno je u stavku 3.

Praktično, na udaru ovih novih odredbi Kaznenog zakona BiH među prvima bi se mogao naći Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je i danas na press konferenciji više puta negirao genocid, ali i svi drugi funkcioneri iz RS, poput predsjednice RS Željke Cvijanović, načelnika općine Srebrenica Mladena Grujičića, zastupnice SNSD-a u zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanje Vulić, te mnogi drugi funkcioneri iz RS sa svih nivoa vlasti koji otvoreno godinama negiraju genocid u Srebrenici i ratne zločine počinjene na tlu BiH.