Kada je, 1966. godine, došao u Bosansku Gradišku, Besim ef. Šeper, tada mladi imam na početku karijere, zatekao je, kako kaže, dvije džamije i katoličku crkvu. Zašto nije bilo i pravoslavne crkve, pitao je sveštenika Iliju, s kojim se povremeno i družio. Začuđen činjenicom da je liturgija održavana u jednoj šupi, dobio je odgovor da su crkvu srušili pripadnici tadašnje NDH.

Prikupio novac

Kasnih šezdesetih i ranih sedamdesetih godina Šeper je bio delegat iz naselja Obradovac u tadašnjoj Skupštini općine Bosanska Gradiška. Kaže da je nekoliko zahtjeva da se dobije dozvola za izgradnju crkve palo u vodu te da su se tadašnje vlasti 1972. godine na njegovu inicijativu „smilovale“.

- Žurno sam otišao do popa Ilije tražeći muštuluk za vijest o crkvi. Zatražio sam i da mi da blok priznanica. Obišao sam svoje vjernike i imućne muslimanske zanatlije i prikupio punu torbu novca. Kada sam je istresao ispred popa Ilije, poskočio je i rekao: „Niko mi do sada nije donio toliko para.“ Izgradnja ove crkve počela je odmah 1973. godine i mi smo tad pokazali da smo Evropa - tvrdi Šeper.

Penzionisanom efendiji Šeperu mira ne da činjenica da nikada u Bosanskoj Gradišci nije obnovljena nekadašnja čaršijska džamija Sukija. Srušena je 1958. godine i na toj lokaciji izgrađen je hotel. U strogom centru grada bilo je i dosta vakufske imovine.

- Želja mi je da živ dočekam početak obnove Sukije. Da opet Bosanska Gradiška ima svoje tri džamije u gradu, da Evropi pokažemo da smo civiliziran narod i da smo i mi Evropa. Ne tražimo da se Sukija gradi gdje je bio hotel, a danas stambena zgrada, već na lokaciji Musala, gdje je i mezaristan, samo 300 metara južnije - kaže ef. Šeper.

Brojni dokumenti

O postojanju džamije Sukija u Bosanskoj Gradišci svjedoče brojni dokumenti. Njena fotografija objavljena je u knjigama, a oslikali su je i ovdašnji umjetnici na atraktivnom mjestu ispod savskog mosta. Samo pedesetak metara od lokacije na kojoj je postojala godinama.B. GRGIĆ