Iako ideološke razlike u BiH često znaju biti nejasne i uprkos tome što su stranke najprije podijeljene po nacionalnim linijama pa tek onda prema idejnim vrijednostima, kada se analiziraju rezultati izbora od 1996. do danas, ipak se mogu izvući opći zaključci. 

Procenti glasova koje dobivaju najveće stranke lijevog i desnog centra te one koje su centralističke, posebno u FBiH, imaju svoj kontinuitet.

Lijevi centar u FBiH

Ljevica je imala skromne početke, ali je krajem devedesetih doživjela nagli rast. Na prvim poslijeratnim izborima 1996. godine ljevica u FBiH je startala s 8 posto. Već za dvije godine ljevica je više nego uduplala svoju podršku i narasla na 17 posto, da bi 2000. taj procent porastao na 26 posto, kada se SDP gotovo izjednačio sa SDA po broju glasova.

Na izborima 2002. ljevica je doživjela znatan pad, koji je trajao do 2010., kada se ponovo vratila na 26 posto. Otada se, uglavnom, održava trend u kojem stranke ljevice, iako podijeljene na više partija, u FBiH dobivaju između 25 i 30 posto glasova. 

Zanimljivo je da su najveću podršku deklarirane stranke lijevog centra (SDP, DF i NS) u FBiH ostvarile na posljednjim općim izborima 2018., kada su zajedno imale oko tridesetak posto glasova, no usljed njihove rascjepkanosti, ovo u javnosti nije doživljeno kao značajniji uspjeh ljevice.

Desni centar

S druge strane, stranke desnog centra koje su krenule od tri nacionalne i u međuvremenu se podijelile na čitav niz stranaka, u FBiH uživaju znatno veću podršku.

Najveća je svakako bila na prvim poslijeratnim izborima 1996. (80 posto), da bi vremenom krenula opadati ispod 50 posto, a vrhunac je bio 2010., kada su stranke desnog centra imale svega 35 posto (i bile gotovo izjednačene s lijevim centrom).

Otada je ponovo zastupljen trend rasta ovih stranaka, koje su danas na oko 50 posto podrške, dakle, gotovo dva puta više od stranaka ljevice.

Kada je riječ o strankama centra u FBiH (SBiH, SBB), one također tradicionalno uživaju značajnu podršku, koja se obično kreće u rasponu od 15 do 25 posto. Rezultati izbora pokazuju da stranke centra, kada rastu, uglavnom podjednako otkidaju glasove i ljevici i desnici. 

U prosjeku, u Federaciji BiH, od 1996. do danas, glavne stranke desnog centra uživaju podršku 52,5 posto glasača, centra 14,5 posto, a ljevice 20,4 posto. Ostatak otpada na manje stranke, čiji glasovi nisu uračunati u istraživanje.

Republika Srpska

Kada je riječ o RS, tu je situacija podjele na ljevicu i desnicu nešto kompleksnija. Naime, iako se SNSD, stranka koja vlada ovim entitetom posljednjih petnaestak godina, i dalje formalno izjašnjava kao socijaldemokratska, odavno je jasno da njene politike mnogo više korespondiraju s desničarskim nacionalističkim pokretima nego socijaldemokratijom.

Ipak, zbog deklariranja SNSD smo u tabeli svrstali u stranke lijevog centra.

O konzistentnijoj podjeli na ljevicu i desnicu u RS se donekle moglo govoriti do 2006. godine, odnosno trenutka kada je SNSD dolaskom na vlast i definitivno krenuo putem nacionalističkih politika, čime je ideološka podjela u ovom entitetu postala puno zamršenija. Do te godine stranke ljevice u RS osvajale su u prosjeku između 20 i 30 posto glasova, a stranke desnog centra između 55 i 70 posto.

Kada se pogledaju glasovi ideoloških blokova zbirno, zaključak koji se jasno nameće jeste da je većina građana Bosne i Hercegovine orijentirana ka strankama desnog centra i vrijednostima koje one zagovaraju.