Ustavni sud Federacije BiH donio je presudu po kojoj naplaćivanje komunalnih taksi na istaknutu firmu nije u skladu s Ustavom FBiH. Na ovaj način osporena je dugogodišnja praksa vlasti u Kantonu Sarajevo da privrednicima naplaćuju taksu na istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim i ostalim prostorijama, objektima i mjestima.

Tako su privrednici u KS dobili prvu i vrlo važnu bitku protiv više od 3.400 parafiskalnih nameta, koliko ih postoji u BiH.

Dodatni namet

U “Službenim novinama FBiH” od 10. februara 2021. godine objavljena je presuda Ustavnog suda vezano za komunalne takse u KS. Osporena odredba zakona i osporena odredba odluke nisu u saglasnosti s članom II.A.2. (1) c) Ustava FBiH kojim je propisano da sva lica na teritoriju FBiH uživaju pravo na jednakost pred zakonom.

Ekonomista Faruk Hadžić za “Avaz” kaže kako progresivni dio struke godinama upozorava da naplata takse za istaknutu firmu predstavlja tipičan primjer parafiskalnog nameta koji nema nikakvu svrhu osim da uzme dodatni novac od preduzeća i obrta.

- Za uplatu ove takse deseci hiljada pravnih lica i obrta u Kantonu Sarajevo finansiraju budžete općina, a za to ne dobivaju bilo kakvu uslugu. Ovu taksu ne treba miješati s isticanjem reklame van objekta, jer je to dodatni namet - pojasnio je Hadžić.

Dodao je da pravnici trebaju dati svoje mišljenje na pravni aspekt ove presude, odnosno znači li da se osporene odredbe zakona više ne mogu koristiti.

- Ako je to zaista slučaj, onda se taksa za istaknutu firmu ne treba više naplaćivati. Općine trebaju prilagoditi svoje izdatke i ne trebaju ih zasnivati na ovim taksama - istakao je Hadžić.

Konkretna namjena

Izvršni direktor Centra za politike i upravljanje Adis Muhović za „Avaz“ je kazao da neporezni ili parafiskalni nameti moraju biti nediskriminatorni, fer i opravdani namet privredi, te se trebaju trošiti namjenski.

- Nameti privredi trebaju ispuniti jedan od dva uvjeta: da se za plaćanje naknade ili takse dobiva konkretna usluga, a ukoliko se one naplaćuju za opću namjenu, da se uplaćuju u zaseban fond za tu konkretnu namjenu. Donosioci odluka trebaju imati na umu da ove naknade smanjuju formalnu ponudu, odnosno vještački ograničavaju tržište, ograničavaju priliku građanima da uđu na tržište kao ponuđači, a dio ponuđača, naročito gdje su naknade previsoke, zbog toga radi ilegalno - pojasnio je Muhović.

Zbog nameta više cijene

- Za građane je važno da znaju da su ovakve naknade skriveno oporezivanje, jer građani kao kupci nisu svjesni da se one ubiru od kompanija. A trošak koji uzrokuje plaćanje neporeznih naknada kompanije ukalkulirat će u finalnu cijenu svojih roba i usluga. Dakle, one ne smanjuju samo profitabilnost kompanija i njihov kapacitet da reinvestiraju i zapošljavaju već i poskupljuju život građana. Usto, diskriminatorna cijena i velik broj naknada odvraćaju građane od ideje da započnu s formalnim poslovanjem - smatra Muhović.