Dolazak Austro-Ugarske monarhije Bosni i Hercegovini donio je modernizaciju u mnogo aspekata, od institucija, preko kulture, do obrazovanja i, svakako, i ekonomije. Industrijalci iz čitavog carstva vide priliku za ulaganje i rast na novom tržištu naše zemlje. Jedan od takvih industrijalaca bio je i August Braun, jedan od najvećih graditelja Sarajeva u austrougarskom periodu.

Moderna ciglana

August Braun rođen je sredinom 19. stoljeća u austrijskoj pokrajini Tirol. U Sarajevo je sa suprugom Marijom došao živjeti nedugo nakon uspostave austrougarske uprave. Već 1979. godine na Koševu je otvorio prvu ciglanu s kapacitetom od dva miliona komada cigle koju je nazvao po sebi August Braun (kasnije će čitavo naselje koje će tu niknuti dobiti upravo ime Ciglane). Sljedeće, 1880. godine formirao je i preduzeće za proizvodnju građevinskog materijala. Tako su Sarajevo i Bosna i Hercegovina dobili jedno od najmodernijih industrijskih postrojenja u cijeloj monarhiji.

Godine 1885. godine bilo je svega sedam ciglana koje su godišnje proizvodile 15 miliona komada cigle. Na izložbi u Budimpešti 1896. godine August Braun dobio je zlatnu medalju za građevinske proizvode. Proizvodio je građevinsku stolariju, podove, opeku, gleđosane kanalizacione cijevi s fazonskim komadima...

Svoje cigle August Braun je u jednom trenutku odlučio iskoristiti i za izgradnju vlastitih zgrada u Sarajevu.

Najznačajnija njegova zaostavština je zgrada ''Marijin dvor'', nazvana po njegovoj supruzi.

Graditelj Sarajeva

Zgrada “Marijin dvor” (Marienhof) je najznačajniji primjer palače u Sarajevu i građena je etapno od 1885. do 1899. godine. Ova zgrada je građena kao stambeno-poslovna dvospratnica u formi zatvorenog bloka. Nakon završetka radova, s prelaza iz 19. u 20. stoljeće, to je bio najveći stambeni objekt u Sarajevu.

Ova palača spada u red palača u bloku s unutrašnjim ekonomskim dvorištem. Palače nisu bile karakteristične za stambenu gradnju prvih dvadesetak godina austrougarskog perioda.

Pretpostavlja se da je ova palača građena kao ogledna zgrada, musterhaus. Sve palače u Sarajevu, s izuzetkom upravo dvorske palače, građene su tek u doba procvata secesije na području grada.

August Braun, nakon izgradnje prve faze palače “Marijin dvor” (blok prema Titovoj ulici), 1895. godine prihvata se ambicioznog zadatka izrade regulacionog plana čitavog područja.

Prema ovom regulacionom planu, isti poduzetnik, osim palače ''Marijin dvor”, gradi većinu objekata u Ulici kralja Tvrtka.

Romantična priča

No, uz Brauna se veže još jedna vrlo romantična priča. Poznata je činjenica da je Braun u svoje cigle utiskivao vlastite inicijale A. B. Kada se zaljubio u Mariju, svoju buduću suprugu, osim inicijala, kažu, u ciglu je utiskivao i srce. Takvim ciglama Braun je sazidao Mariji jednu od najvećih i najljepših zgrada u Sarajevu.