Pismo Valentina Incka (Inzkio) stiglo je u parlament RS tek što su se smirile strasti u vezi sa izjavom lidera SDA, Bakira Izetbegovića o srpskom narodu kao lošem, piše Deutsche Welle.

Incko traži od predsjednika Narodne skupštine RS Nedeljka Čubrilovića da povuče povelje za zasluge koje je Organizacioni odbor za obilježavanje 25 godina rada parlamenta, prije četiri godine dodijelio Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšić i Momčilu Krajišniku, koji su u Haškom sudu osuđeni za ratne zločine. Incko u pismu daje ultimatum prvom čovjeku parlamenta da do kraja aprila oduzme povelje osuđenim ratnim zločincima, "čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje".

Kolektivna odgovornost

- Tim činom bi se ispravilo poniženje koje je počinjeno prema žrtvama ratnih zločina, njihovim porodicama i svim građanima BiH, ali i uklonila kolektivna odgovornost sa srpskog naroda, a uklanjanjem kolektivne krivice i eliminisanjem bremena prošlosti, cjelokupan narod bi se rasteretio i mnogo lakše kretao prema plemenitim ciljevima budućnosti, uključujući i pristupanje EU - navodi se između ostalog u pismu.

Polemiku i žestoke reakcije u RS je izazvala Inckova formulacija koja pripisuje srpskom narodu kolektivnu krivicu, za koju u RS kažu da neće biti dobra za buduće dijaloge. I analitičari ističu da nijednom narodu nije pripisana kolektivna odgovornost, pa ni nakon zločina tokom Drugog svjetskog rata. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Enver Kazaz, nijednog trenutka ne spori da veličanje ljudi koji su optuženi za ratni zločin treba spriječiti i osuditi, ali da je nametanje kolektivne odgovornosti jednom narodu, apsurd.

- Nemoguće je govoriti o etničkoj kolektivnoj odgovornosti, već o političkoj, institucionalnoj i individualnoj odgovornosti za ratne zločine u ratu u BiH. Ovakav stav Incka pokazuje da on ne razumije problem odgovornosti za ratne zločine. I pokazuje da Incko nije dorastao antropološkom i etničkom planu govora o ratnim zločinima. Takav njegov stav ga ne razlikuje od domaćih političara koji vole govoriti u ime vlastitih nacija - kaže Kazaz, navodeći da bi Incko trebao da se izvini za izjavu o kolektivnoj odgovornosti.

"Oslobađanje odgovornosti"

U prvim reakcijama, Incko za Deutche Welle kaže da nije on nametnuo kolektivnu odgovornost, već da je RS nametnula srpskom narodu teret krivice. Podsjeća da su u oktobru 2016. Karadžić, Plavšić i Krajišnik dobili tri odlikovanja i da su njih troje "igrali vodeću ulogu u teškim zločinima nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u ratu u BiH".

- Nisam ja, već je 24. oktobra 2016. Narodna skupština Republike Srpske nametnula srpskom narodu težak teret krivice, kada je u ime srpskog naroda odlikovala tri osobe osuđene za ratni zločin. Iz poštovanja prema žrtvama i njihovom dostojanstvu, ali i da bih oslobodio Srbe tog tereta, uputio sam pismo presjedniku Skupštine RS da povuče taj korak - rekao je Inzko za DW i naglasio kako bi se diskusija trebala usmjeriti na osudu glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca i povlačenje odlikovanja, podsjećajući da Karadžić izdržava kaznu doživotnog zatvora, a da su Plavšićeva i Krajišnik odslužili dugogodišnje kazne u zatvoru, kao i da je Krajišnik nedavno umro od posljedica infekcije koronom.

 Skretanje pažnje?

Reakcije na zahjev za oduzimanjem povelja za zasluge u RS su očekivane. Srpski politički korpus ne želi ovo pitanje da stavlja na dnevni red, bar za sada, dok se prvi čovjek parlamenta Nedeljko Čubrilović, kojem je pismo upućeno, ogradio od svega i odgovornost prebacio na klubove poslanika, koji će se o tome tek izjašnjavati. Inače, radi se o prvom čovjeku DEMOS-a, partije – ikebane SNSD-a, koja je nastala razbijanjem DNS-a, kako bi zadržali političke pozicije u tom trenutku. Prvi čovjek kluba poslanika SDS-a Miladin Stanić kaže za DW da se radi o dogovoru Dodika i Incka.

- Suština je da sva ta odlikovanja, koja su dobili pomenuti ljudi, ne vrijede ukradene ikone koja je pokonjena Rusiji, a zatim vraćena i oko koje se sada vodi spor. Ovo je nametanje novih tema i problema u dogovoru sa Inckom da bi se skrenula pažnja sa sopstvenih propusta - kaže Stanić.

Konstatirao je da će Milorad Dodik sve da uradi "kako bi prikrio kriminal".

- Dok je Dodik na vlasti, on će primiti sve na leđa srpskog naroda da prikrije ono što je uradio. A što se tiče kolektivne odgovornosti, niko nije kolektivno odgovarao za zločine, a da odgovara mali srpski narod - kaže Stanić.

Da se radi o specifičnom odnosu između vlasti u RS i visokog predstavnika, smatra i predsjednik PDP-a Branislav Borenović, koji kaže da odluka o dodjeli povelja nije bila na Narodnoj skupštni.

- Oni jedni druge dopunjavaju i na neki način pokušavaju zamajavati javnost sa nekim inicijativama koje se saopštavaju kroz razna pisma nakon nekoliko godina - kaže Borenović.

Bez stava Dodika

Vlast u Banjoj Luci nije zauzela jasan stav o ovom pitanju, izuzev deklarativnih osuda da se radi o još jednom napadu na RS. Sve su osudili niži predstavnici vlasti u Banjoj Luci, ali i srpski politički predstavnici u Sarajevu.

- Kompletan srpski narod Incko je kvalifikovao kao odgovoran za dešavanje u proteklom ratu. To je do sada nezabilježena praksa i ja ću moći da kažem više nakon detaljne analize - rekla je u prvim reakcijama poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH, Snježana Novaković Bursać.

Sa druge strane, pozitivne reakcije stižu iz bošnjačkog političkog korpusa, odakle pozdravljaju reakciju Incka. Od konačnog buđenja visokog predstavnika pa do civilizacijskog iskoraka koji RS treba da načini, kreću se tumačenja reakcije visokog predstavnika. Potpredsjednik RS Ramiz Salkić, (SDA) kaže da je Inckovo pismo za svaku pohvalu ukoliko predstavlja zaokret u politici međunarodne zajednice.

Pohvalno, ali kasno

- Negiranje genocida, negiranje pravosnažnih sudskih presuda, veličanje ratnih zločinaca, sistemska diskriminacija, sve to traje predugo i ostavlja dramatične posljedice na povratnike u ovom entitetu... Ako je pismo visokog predstavnika Narodnoj skupštini Republlike Srpske, najava zaokreta u politici međunarodne zajednice spram ponašanja predstavnika Srba prema povratnicima, onda je to za svaku pohvalu, iako dolazi prilično kasno i nakon ogromne štete koja je nanesena povratnicima postupcima vlasti RS - navodi Salkić.

Međutim, da li se zaista radi o zaokretu u politici i zašto bi BiH bilo kome bila važnija sada nego što je to bila u prethodnih 20 godina. U RS smatraju da je iluzorno očekivati da bi nametanje bilo čega, politika, zakona ili izmjena Dejtonskog sporazuma, bila moguća samo na inicijativu jedne strane, bez obzira da li ona dolazi iz BiH ili izvana. 

U javnosti se stvorio ambijent da će nova američka administracija ili novi visoki predstavnik Kristijan Šmit, koji treba da naslijedi Incka, napraviti snažan zaokret prema svima koji opstruišu napredak Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenica je da je taj ambijent stvoren u BiH, kako bi se ta priča držala u javnosti, iako je jasno, kaže Enver Kazaz, da se to neće desiti. Bar ne u onom obliku koji se očekuje.

Vratiti se u racionalne okvire

- Očekivanja u BiH, da će Džo Bajden ili nova njemačka politika i njen predstavnik ovdje nešto riješiti, liče na fantazme, karakteristične za većinski bošnjački, odnosno građanski nacionalizam. Fantazme upisuju preveliki simbolički kapital BiH na međunarodnom planu i na drugoj strani, umanjuju snagu Rusije na međunarodnom planu. Ono što bi valjalo BiH činiti je racionalizacija politike - kaže Kazaz.

Prije nekoliko sedmica, njemački Bundestag je i zvanično potvrdio kandidaturu Kristijana Šmita, kao njemačkog kandidata za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Njemačka je još ranije obavijestila sve članove Savjeta za implementaciju mira da planira predložiti svog kandidata. Kako je tada rečeno, Njemačka želi raditi sa svima u BiH, posebno na ispunjavaju uslova i ciljeva za zatvaranje kancelarije visokog predstavnika, kako bi BiH mogla što prije biti primljena u EU.