Gotovo četvrtina građana BiH nikada nije koristila računar. Njih 2,9 posto nije imalo takvu potrebu u posljednja tri mjeseca, a 7,6 posto ispitanika ispred računara nije bilo duže od godinu. Ovo su podaci iz posljednjeg izvještaja o korištenju informaciono-komunikacijskih tehnologija u našoj zemlji koji je objavila Agencija za statistiku BiH.  

Više od četvrtine domaćinstava u BiH nema pristup internetu, a jedan broj ispitanika čak nije ni znao ima li takvu mogućnost. Oni koji koriste internet najčešće to rade zbog besplatnog telefoniranja, slanja poruka, prisustva na društvenim mrežama ili čitanja vijesti, a od ukupnog broja korisnika interneta samo 16,7 posto njih koristi internet-bankarstvo. 

Zbrisati poput cunamija

Biti informatički pismen znači stalnu edukaciju, u skladu s razvojem tehnologija, podsjeća Nermina Mašala-Kelić, direktorica agencije UM iz Sarajeva.

- Evidentiran je značajan rast online trgovine i elektronskog plaćanja. Kupci koji su ranije kupovali isključivo kroz tradicionalne kanale morali su savladati određene vještine korištenja softvera da bi mogli obaviti kupovinu elektronskim putem. Kompanije koje nisu imale opciju online prodaje morale su proći proces učenja i usvojiti nove tehnologije da bi ponudile ono što kupci trebaju. Oni koji to nisu uradili svakako su u zaostatku – govori Mašala-Kelić.

Svaka grana industrije pogođena je posljedicama pandemije, koja je dovela do promjena koje još traju, kaže Demir Imamović, bivši ministar privrede BPK Goražde.

- U 2020. kupci i građani su zbog „lockdowna“ pomjerili svoje aktivnosti online i u 2021. će se to pomjeranje samo ubrzati. Kompanije u svijetu u ovoj godini fokusiraju se na remodeliranje ključnih tehnologija, gdje su na prvom mjestu investicije u tehnologije digitalnog radnog mjesta, koje su potrebne da se podrži rad od kuće, a iza čega su ulaganja u vještačku inteligenciju i robotsku automatizaciju procesa. Ove promjene ne samo da će pomoći kompanijama da budu izdržljivije u krizama kao što je COVID-19, već će ostvariti i značajan rast konkurentnosti na tržištu – pojašnjava Imamović.

Dodaje da BiH mora pratiti svjetske trendove.

- Neće trebati puno vremena da vidimo je li nas kriza opametila. Digitalno doba donosi novu revoluciju i mi danas živimo u svijetu u kojem će promjene kao cunami zbrisati one koji se ne prilagode – ističe Imamović.

Ključ je u obrazovanju

Tuzlak s australskom adresom, naučnik i inovator Edhem Eddie Čustović kaže da BiH ne čine samo veliki gradovi, već i mnogo manja mjesta koja infrastrukturno, s kadrovima u obrazovanju i na druge načine mnogo lošije stoje.

- Imamo problem da je naša informatička pismenost na nižem nivou ili da u rezultatima PISA testova dosta zaostajemo. Kada bismo dali priliku svima u BiH da imaju jednak pristup opremi i znanju, tek bismo onda dostigli neki vrhunac, iskoristili kapacitete, ljudske resurse u tom digitalnom dobu – navodi Čustović.  

U različitim programima obrazovanja mladih, u okviru BH fondacije budućnosti koju je osnovao prije šest godina, do danas je učestvovalo više od 10 hiljada osoba. Zbog problema s uspostavom online nastave, program online obrazovanja organiziran je i za više od 10.000 nastavnika s područja bivše Jugoslavije.

- Sada je imperativ da morate prihvatiti digitalne promjene ili nećete postojati na tržištu ili sistemu obrazovanja. Naš glavni cilj je osposobiti mlade iz prirodnih i tehničkih nauka, da imamo najkvalitetnije ljude i najsavremenije tehnike, kako bi ti stručnjaci za koju godinu razvijali dodatne sektore: privredne, obrazovne, konsultantske – kaže Čustović.

Poslovanje bez granica

Ne stojimo dobro u obrazovnom sektoru, ali ni javnoj upravi koja je jako važna za stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta, kaže Amila Pilav-Velić, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prvi doktor nauka u oblasti inovacija u BiH, autorica prve knjige o inovacijama i inovativnosti kompanija u BiH, te osnivač i rukovodilac prvog univerzitetskog inkubatora u našoj zemlji „GrowUp Business & Innovation hub“.

- Pandemija je u potpunosti promijenila paradigmu u smislu da, ako niste digitalizirani, onda je u pitanju vaš opstanak. Možda je tu poslovni sektor najbolje reagirao. S kolegama iz Italije radila sam istraživanje prema kojem je kod nas 80 posto kompanija nespremno za ozbiljniju digitalizaciju, s tim da je u sektoru prodaje taj postotak nešto bolji – kaže Pilav-Velić.

Izazov, ali i prilika za male ekonomije

Seminare su zamijenili webinari, nema više zakupa prostora i troškova, obrazovanje se vjerovatno nikad više neće u potpunosti vratiti u klasičnu učionicu, finansijske transakcije, poslovanje uopće, sele se u virtualni svijet, gdje je sve brže, jeftinije, lakše.  

– To je isto kao kad bacite grudvu, a ona postaje sve veća niz planinu dok ne pokrene lavinu. Digitalizacija neće stati i sad će postati izuzetno važna paradigma, a ne trend, a kompanije koje se brže snađu moći će ostvariti značajan rezultat. U okviru najveće regionalne konferencije o inovacijama „Sarajevo Innovation Summit“ imali smo bh. IT kompanije koje su od marta ostvarile rast od 150 posto, zahvaljujući tome što su nudile digitalne proizvode i u globalnim okvirima. Digitalizacija je izazov, ali i izuzetna prilika za male, nerazvijene ekonomije i male kompanije da postanu globalne. Da ponude svoje proizvode jer, bez obzira na granice i carine, imate mogućnost da budete „igrač“ na globalnom tržištu – ističe prof. Amila Pilav-Velić. 

Velika ulaganja

- Prepoznali smo da su države koje imaju manje od 10 miliona stanovnika, a visoko kotiraju na ekonomskom razvojnom spisku, silno ulagale u prirodne i tehničke nauke te su počele stvarati svoje proizvode koje plasiraju na svjetsko tržište. Tu mi vidimo budućnost – poručuje Čustović.