Misterija smrti akademika Sulejmana Redžića, nekadašnjeg predsjednika Kruga 99, ni nakon osam godina nije razjašnjena. 

Redžić je, podsjećamo, 7. januara 2013. godine napustio svoj stan i krenuo u redovnu šetnju, da bi 21. januara njegovo tijelo pronađeno u rejonu Lapišnice, između Sarajeva i Pala. I danas mnogo vjeruju da je akademik Redžić ubijen, a da je zločin zataškan. 

Mogući počinioci i motivi

Podsjetimo, u blizini tijela pronađena je jakna, a u džepu je bio pasoš. Istraga nije dala skoro nikakve rezultate. Naprotiv, smrt jednog od najvećih bh. intelektualaca ostala je obavijena velom tajne, a i danas se špekulira o mogućim počiniocima i motivima. 

Čak ni zvanični nalaz patologa Hamze Žuje, da je uzrok smrti infarkt krvnih sudova, nije uvjerio porodicu i javnost da se radi o prirodnoj smrti.

Svojevremeno je za „Avaz“ Izet Redžić, jedan od braće rahmetli akademika Sulejmana, kazao da bi on možda i povjerovao u Žujin nalaz da nije vidio tijelo rahmetli Sulejmana.

- Ubijeđen sam da je moj brat ubijen i nadam se da će ovaj slučaj jednog dana ponovo biti otvoren i da će biti utvrđena istina o smrti mog brata. Sada je to, nažalost, iz nekih razloga nemoguće - kaže Izet Redžić.

Godine su, međutim, prošle od smrti rahmetli Sulejmana Redžića, ali istina još nije izašla na vidjelo. 

Na mnoga pitanja do danas nije odgovoreno. Izet redžić je, podsjetimo, tada kazao da nema logičnog objašnjenja o tome šta je njegov brat radio usred zime na mjestu desetak kilometara udaljenom od kuće i zašto je njegova jakna pronađena dvadesetak metara od tijela. 

Pitao je i zašto su nestali kamera i mobitel koje je rahmetli Sulejman nosio sa sobom.

Najstrožije čuvana tajna

Posebne kontraverze godinama izaziva i činjenica da je prof. Sulejman Redžić bio vještak u predmetu „Herenda“. 

Upravo je ovaj predmet jedna od najstrožije čuvanih tajni, vezan za zloglasnu parapolicijsku formaciju “Ševe” i njene zločine.