Bosna i Hercegovina se našla na listi glavnih država u kojima finansijske institucije provode transakcije koje uključuju značajne iznose novca koji potječe od trgovine narkoticima, govori ovogodišnji izvještaj američkog Stejt departmenta, saznaje „Dnevni avaz“. Uz Albaniju jedina je država iz regije koja se našla na listi nekoliko desetina svjetskih država koje institucije SAD na taj način prepoznaju, a na listi su mahom egzotične offshore oaze i samo nekoliko evropskih država.
Već godinama je Bosna i Hercegovina etablirana kao država tranzita narkotika i pranja novca od prljave trgovine opojnim supstancama. Uprkos činjenici da policijske institucije vode borbu protiv ove pošasti, velikih rezultata nema, a zapljene narkotika su rijetke i, uglavnom, ograničene. A, BiH i dalje u međunarodnim krugovima važi kao zemlja „sigurnog tranzita“ za narkotike i mjesto gdje se bez većih problema pere prljavi novac.
Nije isključeno da su možda i glavni uzrok takvog stanja otkrili i sarajevski policajci koji su u svojim ispovijestima za „Dnevni avaz“ naveli razloge zbog kojih im je onemogućen rad.
Naime, šest iskusnih sarajevskih inspektora, od kojih je većina radila godinama na najtežim slučajevima trgovine narkoticima, bukvalno preko noći je ostalo bez mogućnosti da obavljaju svoj posao. Njima je izdat svojevrsni „dekret“ da mogu imati pristup tajnim podacima, na osnovu Zakona o zaštiti tajnih podataka, o čemu, prvostepeno, odlučuje Obavještajno-sigurnosna agencija BiH.
Da bi, u skladu sa zakonom, postojao nadzor nad takvim radom uspostavljena je državna Komisija za rješavanje žalbi u postupku sigurnosnog provjeravanja. Međutim, problem je nastao kada je, sudeći prema optužnici Tužilaštva BiH, mimo zakonskih procedura i uvjeta, u tu komisiju instaliran Muriz Druškić, rukovodilac iz OSA-e koji je u slučaju šest sarajevskih policajaca upravo radio sporne sigurnosne provjere. Tužilaštvo BiH je pokrenulo i zaključilo provjere o načinu na koji je provedeno sporno imenovanje u Komisiji za rješavanje žalbi u postupku sigurnosnog provjeravanja.
Međutim, kraci ove afere idu mnogo dublje, sudeći prema ispovijestima policajaca među kojima su i Senad Muslim, Emir Efendić, Fikret Ibrica i Mirnes Hodžić. Naime, oni tvrde da nije samo problematičan način na koji je imenovan član državne komisije, nego je mnogo gori i opasniji motiv zbog kojeg su oni uklonjeni. Sporno imenovanje u državnu komisiju, za šta su pred Sudom BiH optuženi Mehmedagić i državni ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, samo je vrh ledenog brijega.
Prema iskazima oštećenih policajaca, oni su vodili ozbiljne istrage o trgovini narkoticima te smatraju da imaju razloga vjerovati da su time pomrsili nečije račune, posebno jer kažu da su istrage vodile do pojedinaca iz vrha obavještajne službe.
- Smetale su im naše istrage i saznanja do kojih smo došli o pojedincima koji su na čelu sigurnosnog aparata. O tome se već vode istrage. Organizirani kriminal i putevi droge koje smo otkrili koštao nas je posla – rekao je Mirnes Hodžić, jedan od policajaca koji se suočio sa sankcijama, jer je radio svoj posao.
Iskazi iskusnih i dokazanih policijskih službenika koje je objavio „Dnevni avaz“ ozbiljna su i dovoljna indicija da u svakoj normalnoj državi bude otvorena velika i opsežna istraga kojom se mora utvrditi je li doista vrh obavještajne službe opstruirao istrage o narkoticima, po čijem je to nalogu i u čijem interesu rađeno.
Afera "Sigurnosne provjere" nije samo pitanje jednog imenovanja u državnu komisiju, nego ona mora otvoriti mnogo veću operaciju borbe protiv organiziranog i od države potpomognutog kriminala, zbog čega konstantno završavamo na najcrnjim listama međunarodnih organizacija i moćnih država.
Nedžad Korajlić, stručnjak za sigurnost i profesor na Fakultetu za kriminalističke nauke u Sarajevu, rekao je za „Avaz“ da u konkretnom slučaju za šest pripadnika MUP-a KS ne može govoriti, ali sve se mora ispitati.
- Osim MUP-a KS, odgovorne da se sve razjasni su i policijske agencije od kojih MUP KS zatraži pomoć da izvrše provjere. Tu MUP KS mora reći šta je razlog, zašto su manjkave i šta je bilo. Generalno, ovisno o tipu provjera, sve se mora vidjeti. Provjere za svako službeno lice mora se uraditi kako treba, jer radi se o osjetljivim podacima koji mogu imati negativne posljedice na tok istrage - kaže Korajlić.
