U prošlu nedjelju u Mostaru su održani „historijski“ izbori. Nažalost, ne historijski zbog neke epohalne pozitivne promjene u ovom gradu, nego činjenice da su ovo prvi izbori u 12 godina. Kao jedan od rijetkih preostalih multietničkih gradova, Mostar je, nažalost, u mnogo većoj mjeri primjer etničke podijeljenosti i prelijevanja nacional-političkih sukoba čitave zemlje na malo, nego primjer suživota i sloge. Tako i izbori u ovom gradu odražavaju ukupne nacionalne i ideološke podjele u našem društvu: s jedne strane su tu bili većinski bošnjačka lista, predominatna hrvatska stranka HDZ, lista srpskog naroda „Ostajte ovdje“, te građanski blok koji je činila koalicija SDP-a i NS. Njihovi rezultati puno toga govore i o ukupnim međunacionalnim i ideološkim odnosima koji vladaju u društvu.
Prema posljednjim rezultatima, HDZ BiH ima 13 mandata. Koalicija za Mostar, kao savez probosanskih stranaka osvojila je 12. Bh. blok je dobio šest mandata, Hrvatska republikanska stranka ima tri, a jedan pripada listi „Ostajte ovdje“, SNSD-a i SDS-a.
Iako je apsolutni pobjednik prošlih izbora bila SDA sa 12 dobijenih vijećnika, a najveće iznenađenje Narodna stranka Radom za boljitak sa 7 vijećnika, HDZ je ipak sa svojih 7 vijećnika izdejstvovao da gradonačelnik ovog grada bude Ljubo Bešlić, koji je ujedno bio prvi gradonačelnik nakon ukidanja šest gradskih općina i proglašenja Statuta Mostara. Zahvaljujući apelaciji koje su hrvatske stranke uputile 2009., Ustavni sud BiH je 2010. godine ukinuo odredbe mostarskog statuta gdje su se definirala izborna područja, a od 2012. godine nije funkcioniralo Gradsko vijeće, kojem je tada istekao mandat, što znači da je HDZ preko Bešlića imao de facto suverenu vlast nad ovim gradom.
Ako se pogledaju rezultati ovih izbora, stiče se utisak da se nije mnogo toga promijenilo. HDZ će pojedinačnio završiti s daleko više mandata neko prošli put (uzeti u obzir i pad ostalih hrvatskih stranaka u proteklom periodu), dok će savez probosanskih stranaka ponovo biti najjači. S druge strane, iako Bh. blok svoj rezultat smatra velikim uspjehom, treba uzeti u obzir daje 2008. Radom za boljitak koja je nastupala kao multietnička i građanska samostalno imao 7 mandata, uz još 3 mandata SDP-a, a da je na ovim izborima građanska opcija svedena na 6 mandata.
Naravno, sam broj mandata ne nudi konačan rasplet izbora jer, kako se moglo i očekivati, kompleksni statut i način izbora novog gradonačlenika jasno pokazuje da će se ključne odluke za Mostar donijeti u postizbornim kombinatorikama.
Za izbor gradonačelnika potrebna je 2/3 većinska glasova u vijeću, a ukoliko ona ne bude ostvarena u prva dva kruga, onda je u trećem krugu glasanja dovoljna i prosta. Eventualnim dogovorom „Koalicije za Mostar“ i HDZ-a, dvotrećinska većina će biti ostvarena.
No, ukoliko ova dvije opcije ostanu antagoniziorane, ključ izbora gradonačelnika mogao bi držati BH Blok sa svojih šest vjećnika. Tu će zanimljivo biti vidjeti kako će postupiti SDP i NS i da li bi možda svoj glas mogli usloviti i vlastitim kandidatom za gradonačelnika. U svakom slučaju, u ideološkom smislu naći će se vjerovatno u neobranom grožđu - jedni će ih optuživati za izrazito bošnjaštvo, a drugi za izdajništvo i odsustvo patriotizma. Također, i iz samog Bh. bloka su saopštili da ne razmišljaju o ulasku u izvršnu gradsku vlast, ali bi ovo mišljenje mogla pomjeriti eventualna ponuda da Irma Baralija bude gradonačelnica, o čemu se u određenim kuloarima već počelo špekulirati.
No, u konačnici ipak je izglednija opcija dogovor Koalicije za Mostar i HDZ-a, bez kojeg je dvotrećinska većina u gradskom vijeću nemoguća i koji time može dobrano zagorčati život svakom gradonačelniku koji mu ne bude po volji.
Zbog toga će pitanje budućeg gradonačelnika Mostara vjerovatno biti usko vezano i uz trgovinu na onim višim nivoima, odnosno poziciju će dobiti onaj ko za nju bude spreman najviše „politički da plati“.
