Ekonomske posljedice epidemije koronavirusa najviše su pogodile obrtnike, male poduzetnike, trgovce i ugostitelje, kaže Nihad Ćulov predsjednik Obrtničke komore BPK Goražde. Mnogi od 280 obrtnika, oko 70 malih trgovaca i 70 ugostitelja iz BPK doći će u situaciju da zatvore svoje firme u kojima je uposleno oko 700 ljudi.
- Za razliku od velikih kompanija, obrtnici su ljudi koji za svoje obrte garantuju ličnom imovinom, automobilom, kućom i drugom imovinom, pa ne samo da će ostati bez posla, već će sutra doći i da im plijene imovinu – upozorava Ćulov.
Pomoć vlasti nije bila dovoljna da se prevaziđu problemi uzrokovani padom prihoda. Istina, dio sredstava za doprinose i plaće uposlenih obrtnicima je isplaćen nakon martovske zabrane rada.
- Međutim, mi smo u tom periodu imali i određene budžetske korisnike, koji nisu radili, a primali su plaću, pa ne kažemo da su dobili pomoć već je uvriježen stav da se pomoglo samo nama – kaže Ćulov.
Obrtnička komora pozivala je vlasti u BPK da teret krize budžetski korisnici podijele sa privrednicima, ali nakon svih pokušaja ne kriju razočarenje. Pozivu na sastanak sa zakonodavnom vlasti odazvali su se samo predsjedavajuća BPK Edita Velić i predstavnik jedne od 11 stranaka u Skupštini BPK. Na sastanku sa predstavnicima Vlade istaknuto je da nema sredstava. U Obrtničkoj komori pozivaju na formiranje Fonda solidarnosti, smanjenje plaća budžetskih korisnika za samo 1 posto, čime bi se osiguralo oko 220.000 KM dovoljnih za završetak teške godine.
- Umjesto toga, dobili smo nacrt budžeta za 2021. godinu kojim je predviđeno smanjenje sredstava Ministarstvu za privredu za 200.000 KM, a povećanje Skupštini BPK za 89.500 KM. To je poražavajuća činjenica, s obzirom da privreda i obrti pune ove budžete – kaže Ćulov.
Na sarajevskoj Baščaršiji zatvoreno je 99 posto zanatskih radnji zbog utjecaja pandemije koronavirusa, izjavio je prije nekoliko dana predsjednik Udruženja starih zanata KS, Mehmed Kalajdžisalihović. - Znamo da turizma nema nigdje u svijetu, pa ga nema ni kod nas. Zanatlije su pokušavale držati otvorene radnje kako bi dale dekor Čaršiji, ali ni to nije uspjelo – pojasnio je za Fenu, Kalajdžisalihović. Prava pustoš vlada i u Mostaru, gdje je u blizini Starog mosta, dijelu grada poznatom po nizovima radnji, veći broj njih zatvoren.
U Obrtničkoj komori FBiH navode da je stanje uzrokovano pandemijom najteže od rata, te da analize pokazuju da su obrti najugroženiji od svih grana privrede.
- Ako vlast sa svih nivoa, federalnog, kantonalnog i općinskog, ne napravi ozbiljne pomake u pomoći obrtnicima, obrtnici su osuđeni na propast. Korona - zakon nije donio nikakve rezultate. Jako veliki broj obrta koji su aplicirali je odbačen kao nepotpun, neutemeljen i slično, što je apsolutno neprihvatljivo. Obrtnicima teku obaveze prema državi, a posla nema. Svi se u to možemo uvjeriti jednostavno hodajući kroz bilo koji grad i ulicu – ističe predsjednik OKFBiH, Željko Babić. On dodaje da je veliki broj obrta već zatvoren, te da nositelji funkcija u FBiH trebaju najozbiljnije shvatiti njihove probleme i izdvojiti sredstva za spas onih koji se bore da prežive.
- Ovih dana imali smo informaciju o podršci Vlade FBiH izvozno orjentisanim firmama. Dobra pomoć, ljudi su to zaradili, vraćaju im se njihova sredstva u vremenu kad je to potrebno. Sad će biti programi pomoći kroz Ministarstva turizma, poljoprivrede, saobraćaja, ali nijedan taj poziv ne obuhvata male, iako je u FBiH registrovano oko 50.000 obrta. Kad tome dodate još male trgovine i ugostitelje, to je oko 100.000 ljudi. To je problem koji se sa federalnog spušta i na niže nivoe vlasti. Kao u onoj priči kad je car dao da se podijeli nešto, pa mu vezir kasnije objasnio – ja sam dijelio kome je Bog dao, a kome nije, nisam ni ja. Ovo je ta priča u kojoj su mali pušteni niz rijeku, pa ko osta – osta – ističe Nihad Ćulov.
