Društvo za ugrožene narode, udruženja preživjelih i organizacije civilnog sektora iz Bosne i Hercegovine, uz podršku Christiana Schwarz-Schillinga i njemačke fondacije „Heinrich Böll“, uputili su apel visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu Valentinu Incku (Inzko) da se najhitnije usvoji zakon o zabrani negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini.

- Prije otprilike godinu dana, kad je Peteru Handkeu dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, oštro smo protestirali protiv njegovog negiranja i umanjivanja srpskih ratnih zločina i genocida u Srebrenici. Zajedno s majkama Srebrenice i preživjelim zatvorenicima koncentracijskih logora iz Bosne, koji ne dopuštaju da se ratni zločini i genocid tek tako poreknu i zaborave, izrazili smo ogorčenje zbog negiranja  genocida, koje je rašireno u Republici Srpskoj i Srbiji. Skrenuli smo i pozornost na činjenicu da je ovo poricanje ušlo u diskurs i mainstream na evropskoj razini i da može nanijeti ozbiljnu štetu poslijeratnim generacijama i mladim ljudima širom svijeta - saopćeno je iz Društva za ugrožene narode.

Podsjetili su Inzka da "brda i livade oko nekadašnjih takozvanih zaštićenih zona Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini pokriveni su desecima tisuća nadgrobnih spomenika, te da samo u Srebrenici još uvijek se traži više od 1.000 žrtava, a lokacije mnogih masovnih grobnica i danas su nepoznate".

Kako su kazali, u zemlji u kojoj se, 25 godina nakon završetka rata, institucije nazivaju po glavnim osuđenim ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, u kojoj spomen-ploče veličaju osuđenog bivšeg generala Ratka Mladića i u kojoj se podižu provokativni spomenici na "etnički očišćenim" područjima Republike Srpske u čast "palih srpskih boraca”, ne može biti razračunavanja s prošlošću i pomirenja. Stalne prijetnje Republike Srpske da se odcijepi od Bosne i Hercegovine su nepodnošljive i neprihvatljive.

- Međunarodna zajednica mora se usprotiviti destabilizaciji i secesiji i najoštrije osuditi takve napore. Negiranje genocida mora se zaustaviti prije članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i  pristupanja NATO-u. Iako su SAD u januaru 2017. godine stavile na listu nepoželjnih  bivšeg predsjednika Republike Srpske,  Milorada Dodika, i neke njegove stranačke kolege zbog njihove destruktivne politike prema Bosni i Hercegovini, zemlje Evropske unije, unatoč brojnim apelima, nisu slijedile taj primjer - navodi se.