Akademik prof. dr. Muris Čičić je novi predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH). Profesor Čičić je ekonomski ekspert, dugogodišnji je predavač na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

U intervjuu za „Dnevni avaz“ akademik Čičić govori o planovima za razvoj i stabilizaciju Akademije, o aktuelnoj ekonomskoj krizi, novom zaduženju kod Međunarodnog monetarnog fonda, ali i djelovanju političkih stranaka u aktuelnoj krizi.

Status ANUBiH-a

Koji će biti Vaš prvi potez i šta možemo očekivati od Akademije nauka BiH za vrijeme Vašeg mandata?

- Akademija nije nastala sa mnom i u prethodnom periodu bilo je mnogo aktivnosti, brojna su istraživanja. Može se zamjeriti da javnost ne zna o aktivnostima Akademije, stječe se slika da se ništa ne radi i da je to okoštala struktura. Ne radi se o tome da treba pojačati PR, ali ako je Akademija u posljednje tri godine uradila 20-ak projekata, utjecala na određene procese u društvu, to treba prepoznati. Prije svega, gledat ću da nastavim ono što je rađeno, a s druge strane imam dva velika zadatka.

Prvo je da nastavim rad na prepoznavanju i etabliranju pozicije Akademije u društvu. Ona je prije agresije na BiH postajala kao državna institucija koja je osnovana prema specijalnom zakonu, a sad je njen status dijelom nereguliran jer, zahvaljujući ratu, postoje četiri akademije.

Činjenica je da je Akademija nauka i umjetnosti jedina državna i da zakon o njenom osnivanju nikad nije ukinut. U tom smislu se vodi određena aktivnost na Ustavnom sudu BiH, a da se utvrdi da je ANUBiH jedina prava i državna institucija.

Kako Vi vidite trenutno ekonomsko stanje u BiH?

- Ekonomsko stanje trenutno nemoguće je odvojiti od pandemije koronavirusa, jer je ona obilježila ekonomsku situaciju u svijetu. Globalna ekonomija je u recesiji, a samim time i BiH. Svi su u recesiji, a BiH je tu što kolateralno, što vlastitom krivicom. Puno se priča o tome kako prevladati pandemiju i kad će se ona završiti.

Vidimo svjetlo na kraju tunela s odobravanjem prve vakcine. Sve to utječe, naravno, na ekonomiju, a vidjet ćemo kad će biti zaustavljena pandemija, sve više se govori da bi to moglo biti do polovine sljedeće godine. Svima nam je jasno da sve mjere koje se donose u borbi protiv pandemije imaju utjecaj na privredu.

Umanjeni su efekti privrednih aktivnosti. Bruto društveni proizvod država u Evropi je pao između 5 i 10 posto. U BiH se predviđa pad do 10 posto na godišnjem nivou. To je u svjetskim okvirima malo, ali za nas veliko. To utječe na zaposlenost, standard života i na sekundarne aktivnosti. U tom smislu situacija je nezavidna, u siromašnim zemljama poput BiH recesija se uvijek jače osjeti. Njemačka će već iduće godine ostvariti plus, kao i većina evropskim zemalja. 

„Korona zakon“

Kako komentirate efekte koje je na privredu imao tzv. korona zakon Vlade FBiH? Kako ukupno ocjenjujete djelovanje Vlade FBiH u ovoj krizi?

- Vlade svih nivoa su se uključile u „korona zakon“, stvoren je fond za pomoć kompanijama. U Federaciji kompanijama su plaćani doprinosi, ali u kantonima bilo je plaćanja i minimalnih plaća. Ipak, značajan broj kompanija prestao je raditi, jer nisu mogle izdržati, posebno u sektoru turizma i usluga.

Privredu treba oživjeti, a efekti „korona zakona“ se nastavljaju kroz garancijski fond koji bi trebao stimulirati banke da plasiraju kredite kompanijama, a što se još ne dešava. Sve skupa nije dovoljno i ide sporo. Mala smo i siromašna zemlja i posljedice ćemo osjećati duže nego zemlje Evropske unije.

Šta predviđate za BiH u narednom periodu, a u ekonomskom planu? Neki predviđaju oporavak privrede sljedeće godine, drugi ipak smatraju da će se kriza nastaviti. Koje je Vaše mišljenje?

- Za BiH su predviđanja različita, moja procjena je da ćemo u minusu biti i iduće godine, a da će zemlje Evropske unije već polovinom naredne godine biti u plusu. Kao što nas je svjetska ekonomska recesija 2008. i 2009. godine snažno pogodila, tako će nas i ovo više pogoditi. Svaki poremećaj na svjetskim tržištima više se odrazi na male i siromašne zemlje nego na velike igrače.

Uz to smo mi još i loše organizirana zemlja, što dodatno pogoršava naš položaj. Iduća godina će biti u ekonomskom planu u minusu i to cijela, a 2022. mogla bi biti u plusu. Postepeni oporavak, dakle, moguć je tek u 2022. godini, a potpuni oporavak možemo očekivati pred kraj godine.

Hiljadu primjera

Kako komentirate činjenicu da državni nivo vlasti od početka pandemije nije usvojio nijednu odluku o eventualnim uštedama, kao ni nijednu odluku o pomoći privredi? Je li država konačno prepustila sve entitetima?  

- Nije ovo pitanje samo entiteta, mi smo prepustili sve nacionalističkim strankama. Termin konstitutivnih naroda doveli smo do toga da je ključna karakteristika našeg života i djelovanja - opstrukcija. Opstrukcija je dominantan faktor naših života i proteže se od svih nivoa, ali možda se najviše simbolično održava na nivou Vijeća ministara koje se tradicionalno posmatra kao vlada države koja bi trebala svojim mjerama da ukaže na pravce razvoja i da vodi zemlju u bolje sutra.

Kod nas ta vlada radi vrlo malo i to bi se moglo ilustrirati sa hiljadu primjera. Namjerno malo radi, jer je to politika određenih političkih stranaka koje su postavile sebi za cilj opstrukciju i dokazivanje da je ova zemlja neodrživa i da ona kao takva ne funkcionira.

Smiješna je situacija da neko tvrdi da ova zemlja ne funkcionira, a upravo su oni glavni razlog zašto je to tako. To se kod nas stalno dešava. Ustezao bih se kritiziranja te vlade, a ukoliko ne kažemo na koga mislimo konkretno. Nismo mi takvi, stranke su takve, jedna ima probosansku politiku, druga antibosansku, treća neku drugu. Zbog toga ne možemo govoriti mi smo ovakvi ili onakvi, vrijeme je da počnemo govoriti ko nije htio i zašto. Ovo su stvari koje vuku svoje porijeklo iz dejtonskih struktura, a sad imamo Vijeće ministara koje ima dovoljno nadležnosti da može pomoći, ali ako se hoće pomoći.

Ne slažem se s kolegama koje kažu da ne treba uzeti kredit MMF-a

U posljednje vrijeme mnogo se priča o novom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom. Prema Vašem mišljenju, je li   opravdano novo zaduživanje od skoro 1,5 milijardi KM?

- O ovom se tek pregovara i ništa još nije sigurno. Milijarda i po u sebi sadrži oko 500 miliona od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a 600 miliona od domaćih vrijednosnih papira, te 150 miliona od Evropske unije. Suština diskusije koja se vodi jeste ne da li trebaju ta sredstva, jer mislim i da se moje kolege mogu složiti da nam ona trebaju. Već polemika je u tome kako doći do potrebnih sredstava, niko sebi ne može dozvoliti da pusti zdravstvo da umre jer nema sredstava. Isto je i sa sektorom obrazovanja, javnim preduzećima, penzionim fondovima...

Moraju se održati budžetski fondovi, a suština je da se nađu najbolja struktura i najbolji izvor finansiranja. Ne slažem se s kolegama koji zagovaraju da se ne uzima kredit od MMF-a, jer bih volio da mi oni odgovore odakle će se uzeti sredstva. Mora se nešto uraditi i mora se nastaviti pomagati privreda.

Moraju se popuniti rupe u budžetima. Trenutno se predviđa da ćemo imati rupu oko milijardu i 200 miliona KM. Značajno su umanjeni prihodi zato što su značajno umanjene privredne aktivnosti. Federacija, pa i BiH, je zadužena negdje sa oko 40 posto BDP-a, to je prihvatljivo i dug se može servisirati. MMF ne bi dao kredit BiH ukoliko bi procijenio da mi to ne možemo vratiti. Bosna i Hercegovina je dobar platiša, a čak smo smanjili svoj dug u posljednjih pet godina. Kredit nam treba i nije bitno ko sjedi na pozicijama.

Javni sektor je prenapuhan, ima dosta „uhljeba“ i partijskog zapošljavanja

- Tvrdnja da političari nisu zaslužili da dobiju kredit MMF-a je više populistička. Kad se nađete u tom položaju, onda vidite da postoji hiljadu problema. Problem je kad ste u poziciji vlade, svi vam dolaze sa zahtjevima, a niko ne nudi rješenje ili neku ponudom. To je moje lično iskustvo jer sam bio na čelu raznih institucija. Ne bih se ja upuštao u ovakve rasprave, to je populizam. Ima i pozitivnih i negativnih primjera.

Javni sektor je prenapuhan, ima dosta „uhljeba“, ali ima i puno dobrih i kvalitetnih kadrova. Međutim, ima i partijskog zapošljavanja, ima svega i svi znamo kakva je situacija. Znamo kakva je kod nas struktura političkog sistema i ne može se puno toga u ovom trenutku promijeniti. Vlada FBiH je, svakako, tehnička vlada, pa možda bi nam bilo bolje da sredimo sistem pa da izaberemo novu vlada, kako bi sistem profunkcionirao.