Nakon izbora počasnih i radnih tijela ZAVNOBiH-a, predložen je dnevni red koji se usvaja, a koji je glasio: 1. Svečano zasjedanje i pozdravni govori. 2. Radno zasjedanje: Izvještaj verifikacionog odbora, referat Rodoljuba Čolakovića, diskusija o referatu, referat Osmana Karabegovića, diskusija o referatu, izbor vijećnika ZAVNOBIH-a, izbor vijećnika AVNOJ-a, izbor Prezidijuma ZAVNOBiH-a, rezolucija i razno.

Historijski bitne tačke dnevnog reda Prvog zasjedanja su tačke 6, 7 i 8, a naročito tačka 9 (rezolucija), koja je predstavljala izraz težnji za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine i njen ravnopravan status kao federalne jedinice u okviru Jugoslavije.

U rezoluciji koja jasno pokazuje opredjeljenje da BiH bude posebna i ravnopravna s drugima u „novoj“ Jugoslaviji, između ostalog, stoji: „Danas Narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovat će ravnopravno s ostalim našim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije.“

Izuzetno važan je i proglas vijećnika muslimana, njih 36, koji su 26./27. novembra 1943. pozvali sve muslimane u BiH da se priključe jedinicama Narodnooslobodilačke borbe kao jedinog ispravnog puta.

Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova, koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.