Četvrt stoljeća nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina uživa u miru, ali u posljednjih 15 godina Evropska unija i Sjedinjenje Američke Države nisu uspjele progurati reforme u zemlji, što je omogućilo etnopolitičkim liderima da zarobe državu. 

Napisala je to viša saradnica Evropskog vijeća za vanjske poslove Majda Ruge, a tekst je objavljen na portalu Evropskog vijeća za vanjske poslove.

Neophodne reforme

- Reformistički politički akteri stvorili su prostor za ekonomske i vladine reforme u raštrkanim općinama. Međutim, da bi se takve inicijative proširile, potrebna je promjena načina upravljanja na višim nivoima vlasti. Vraćanje neovisnosti pravosuđu i jačanje vladavine zakona ključni su za buduću stabilnost i uspjeh zemlje, uključujući jačanje njene ekonomije i zaustavljanje migracije. Organizirani kriminal i korupcija već zabrinjavaju EU, a čini se da i nova Bajdenova (Biden) administracija dijeli tu zabrinutost. Usklađena akcija EU i SAD i razumna upotreba sankcija mogu ubrzati reforme u BiH – smatra Ruge.

Dodaje da je 2009. godine zabilježena posljednja posjeta nekog visokorangiranog zvaničnika američke vlade Bosni i Hercegovini.

- Džo Bajden (Joe Biden) kao potpredsjednik SAD obratio se Parlamentu Bosne i Hercegovine, a govoreći bez bilješki, poslao je jasnu poruku i jednostavno pitanje: „Kada ćete se umoriti od ove podijeljene nacionalističke retorike? Sjedinjene Države očekuju da počnete raditi preko stranačkih linija kako bi BiH funkcionirala kao normalna država“. Bajden je tada bio u pravu. I, 25 godina nakon zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, BiH i dalje pati od podijeljenog etničkog diskursa i ozbiljnog nedostatka funkcionalnosti. Još gore, domaći politički igrači i dalje koriste takvu retoriku kako bi odvratili pažnju od vlastitih neuspjeha u upravljanju – poručila je Ruge.

Zarobljavanje države

Prema njenim riječima, odgovor na Bajdenovo pitanje je jednostavan, iako je zadatak ogroman.

- Postizanje ciljeva impliciranih u njegovom kratkom govoru značilo bi uklanjanje osnovnih faktora koji pokreću disfunkcionalnost i nastavljaju razdorni etnički diskurs. Oboje su usko povezani sa zarobljavanjem države od korumpiranih etnopolitičkih elita i nisu produkt nekih nepremostivih etničkih rascjepa. Problem u BiH nije zamrznuti etnički sukob, već zarobljavanje države, što je međunarodna zajednica učinkovito dozvolila. Polazna tačka u rješavanju ovog problema je da se evropski i američki donositelji odluka riješe zablude da su programi etničkih lidera u BiH nespojivi, da se ne mogu slagati i da je put do rješavanja bosanskih problema kroz beskrajno posredovanje u sukobu ili veća etnička autonomija. Vođe etnopolitičkih grupa čine da redovno budu u međusobnom sukobu - ali dobro se slažu kada to služi njihovim uskim interesima. A ti interesi prečesto ne predstavljaju interese njihovih biračkih okruga – istakla je Ruge.