Nepotizam, korupcija i zloupotreba javnih funkcija i finansija su ključni razlog koji je doveo do promjena na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, saglasni su analitičari, pišu podgoričke „Vijesti“.

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović uputio je čestitku, rekavši da se talas promjena iz Crne Gore proširio na BiH.

Na pitanje da li je moguće napraviti paralelu između ishoda izbora u dvije države, analitičar Adnan Huskić kaže za “Vijesti”:

- Iako su sve države Balkana na svoj način nesrećne, određene parelele se sigurno mogu povući. Ključna je ta promjena paradigme, što je možda i najveći uspjeh opozicije. Opozicija u Sarajevu se sastoji od stranaka različitih svjetonazora i ideologija, ali ih trenutno spaja nasušna potreba da se suprotstave jednom potpuno podivljalom sistemu u kojem su korupcija, nepotizam i presipanje javnog novca u džepove razgranate stranačke klijentele, osnova političkog i svakog drugog djelovanja. Bahatost, hronična nesposobnost, krađe i malverzacije koje su se još i intenzivirale usred generacijske zdravstvene i ljudske katastrofe, najplastičnije su građanima pokazale s kim imaju posla. I, očito, niti ucjene poslovima i pozicijama, niti prijetnje više nisu mogle da obuzdaju otvorenu kritiku koju su glasači u BiH poslali prije par dana ovakvoj politici i strankama – kaže Huskić.

Veliki uspjeh Stanivukovića

Nacionalističke stranke su držale vlast tokom većeg perioda nakon rata u BiH devedesetih, i svaka je isplela moćnu mrežu klijentelizma. Međutim, ogorčenost građana zbog odgovora na pandemiju Covida-19 i korupcije koja je pratila nabavku medicinske opreme pojačala je podršku umjerenim strankama.

Stranka demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika izgubili su vlast u najvećim gradovima u BiH - Sarajevu i Banjaluci.

SNSD je u Banjaluci neprikosnoveno vladao u posljednje 22 godine. Njihov kandidat Igor Radojičić, koga su podržale i ostale stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, izgubio je od opozicionog kandidata Draška Stanivukovića iz Partije demokratskog progresa (PDP), koga je podržala i Srpska demokratska stranka.

Pobjedu u Sarajevu ostvarila je koalicija koju čine četiri stranke: Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Naša stranka, Narod i pravda i Nezavisna bosanskohercegovačka lista.

Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić kaže da je vid saradnje Četvorke suprotan načinu djelovanja nacionalnih stranaka, “koje već više decenija čine vladajuću koaliciju, ali ne postižu nikakve dogovore, osim onih za podjelu novca i funkcija”.

- Ove četiri stranke imaju različite političke profile i kreću se od lijevog do desnog političkog spektra. O nekim pitanjima imaju čak i oprečne stavove, što su im oponenti često spočitavali u kampanji i prigovarali kako mogu da sarađuju sa strankama koje imaju toliko različite stavove od njihovih. Međutim, ove stranke su pronašle zajednički interes u koaliciji i odlično sarađuju oko većine drugih pitanja oko kojih imaju slične stavove. Mislim da je upravo ovaj vid saradnje ključ uspjeha za BiH – kazala je.

Marić dodaje da su građani kaznili SDA, koja je u posljednih par godina ređala jednu za drugom afere u koje su bili umiješani visoki zvaničnici stranke.

I Dodik počeo kao miljenik Zapada

- Posebno je značajna bila afera nabavke respiratora u maju 2020. koju su plaćeni više od pet miliona eura, dok je redovna cijena tih respiratora nekoliko puta manja. Respiratori nikad nisu pušteni u upotrebu jer su sumnjivog kvaliteta pa čak možda i potpuno neupotrebljivi – naglasila je.

Ona ističe da je značajnu ulogu u gubitku izbora igrao bračni par Izetbegović. Bakir, sin Alije Izetbegovića, i njegova supruga, koja je bila jedini i najbolji kandidat za direktoricu Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu.

- Bijes građana je bio usmjeren na nesnalaženje UKCS tokom pandemije koronavirusa, a čak se u pojedinim medijima ime gospođe Izetbegović dovodilo u vezu sa nabavkom spornih respiratora. Bakir Izetbegović je time što nije sankcionisao vinovnike afera i čak njihovim nagrađivanjem izazavao bijes redovnih birača SDA koji su alternativu pronašli u strankama Četvorke – rekla je.

Marić ističe da Četvorka negoduje kad se njihova pobjeda poredi sa pobjedom Stanivukovića u Banjaluci ili pobjedom opozicije u Crnoj Gori.

- To se može vidjeti i po oštrim reakcijama u Sarajevu na čestitke Abazovića na Twitteru, zbog njegove koalicije sa političarima i strankama za koje Sarajevo veže neke ružne ratne uspomene – naglasila je.

Stanivuković je bio na udaru kritika zbog nepriznavanja genocida u Srebrenici i fotografisanja sa četničkom zastavom.

- Iz Federacije BiH se na pobjedu Stanivukovića gleda sa podozrenjem upravo zbog njegovog koketiranja sa četništvom, a to se može reći i za nositeljicu liste PDP-a za Banjaluku koja otvoreno podržava Dražu Mihajlovića. Pitanje je da li će se Draško za dvadesetak godina pretvoriti u Dodika jer je i on počeo kao miljenik međunarodne zajednice, a završio je na „crnoj listi“ SAD - kazala je Marić za “Vijesti”.

Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, kazao je “Vijestima” da Stanivukovićeve pozicije ukazuju na potrebu reforme obrazovnog sistema.

- Draško Stanivuković je rođen 1993. godine i on je odrastao, obrazovao se i u potpunosti formirao kao čovjek u poslijeratnom periodu, u okolnostima gdje se od entitetskog obrazovnog sistema, političara, akademske zajednice i javnog emitera nude najčešće jednostrane i interpretacije prošlosti koje nisu bazirane na činjenicama. S obzirom da nevladine organizacije, poput Inicijative mladih za ljudska prava, koje se trude, realno ne mogu popuniti ogromnu rupu koje je stvorilo društvo u tom pogledu, Stanivukovićeve pozicije ne čude, ali i ukazuju na potrebu reforme obrazovnog i medijskog sistema. Rezultati međunarodne PISA studije o kvalitetu obrazovanja pokazali su da je u BiH pola 15-godišnjaka funkcionalno nepismeno, odnosno da znaju pročitati tekst, ali da ne znaju objasniti šta su pročitali. U takvim okolnostima, nažalost, stasava veliki broj mladih političara u BiH – naglašava.

Birači nagradili energiju

Stanivuković (27), najmlađi gradonačelnik u istoriji Banjaluke, prethodnih godina je skretao pažnju raznim načinima političke borbe.

Posebno je bio aktivan tokom protesta “Pravda za Davida”, pokrenutog zbog i dalje nerazjašnjene smrti 21-godišnjeg Davida Dragičevića u Banjaluci u martu 2018.

Kao poslanik u Skupštini RS, često se sukobljavao sa predstavnicima vlasti, i poznat je po oštrim raspravama sa Dodikom.

Ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač ga je prije godinu udario za skupštinskom govornicom, iznerviran što je Stanivuković mahao zastavicama NATO-a ispred njega.

Na pitanje za šta su birači nagradili Stanivukovića, Huskić kaže:

- Draško Stanivuković je pokazao prije svega ličnu hrabrost, kritikujući i napadajući SNSD otvoreno i bez straha. Trpio je i ličnu represiju, hapšen je, ali je istrajao. Građanima Banjaluke je pokazao da se i protiv sistemske stranke i kartela, kakav je SNSD, može. To, i promjena u smislu vođenja politike, najvažniji su razlozi za njegov uspjeh – naglasio je.

Ćerimagić je saglasan da su birači nagradili Stanivkovćevu energiju da se suprotstavi i postavi teška pitanja Dodiku i članovima SNSD-a.

Ćerimagić kaže da je Stanivuković tokom kampanje govorio da simboli grada Banjaluke moraju odražavati sadašnju etničku većinu i biti četiri „S“.

Na pitanje “Vijesti” da li je pobjeda Srđana Mandića u sarajevskoj opštini Centar poruka da je moguće prevazići etničke podjele i graditi drugačiju BiH, Huskić odgovara:

- Apsolutno. Za Srđana Mandića, koji je tokom kampanje bio izložen nevjerovatnoj negativnoj kampanji orkestriranoj od strane SDA, glasalo je 65 posto glasača u opštini Centar. Pored toga, za gradonačenika Sarajeva, SDP, kojima je to mjesto pripalo, planira da, prema informacijama sa kojima se spekuliše u javnosti, kandiduje Bogića Bogićevića. To bi značilo da bi gradonačenik Sarajeva i načelnik centralne sarajevske opštine mogli biti Srbi. I ja, kao građanin Sarajeva, dugo nisam bio ponosniji na grad u kojem živim. Sve više ljudi, vjerujem, shvata da su međuetnički konflikti, koji otvaraju mnoga vrlo bolna pitanja, duže vrijeme uzurpirana od običnih kriminalaca i sjecikesa koji se iza njih skrivaju. Konflikt je postao svrha sam sebi, ali potentan alat za odvraćanje pažnje i onemogućavanje diskusije o životnim pitanjima. Trebaće još dugo vremena da se brojna bolna pitanja u BiH otvore na pravi način i prodiskutuju. Ali, prije toga se moraju nužno druge stvari posložiti - poručuje Huskić.

Na pitanje može li se očekivati nastavak trenda slabljenja nacionalističkih stranaka u BiH i da li je ovakav ishod vjesnik većih promjena i uvod u opšte izbore 2022, Ivana Marić odgovara potvrdno.

Huskić, pak, smatra da nije u pitanju slabljenje nacionalističkih stranka i da na ovim izborima nacionalizam nije igrao značajnu ulogu, prvenstveno zato što su lokalni izbori u pitanju, a i zbog toga što se opozicija u Sarajevu sastoji, pored građanskih, i od stranaka vrlo konzervativnih svjetonazora.