Profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović, na pitanje kakav će odnos imati budući predsjednik SAD-a Džo Bajden (Joe Biden) prema kosovskom pitanju, kazao je za N1 da je on zagovornik nezavisnosti i da će pokušati da konsoliduje situaciju na samom Kosovu u smjeru nezavisnosti i da bi Srbija u tom smislu trebalo da ima spreman neki odgovor, kao i da bi trebalo da se spremi na neku novu situaciju.
Bajden je i bio dugogodišnji zagovornik nezavisnosti Kosova i jedan od onih koji je upućivao na kršenje ljudskih prava posljednjih godina Jugoslavije, a kasnije je izrazito antisrpski govorio, u doba Miloševića - i tu neće biti nikakvih velikih promjena, kaže Jović.
- Drugo je pitanje hoće li Bajden nešto uspjeti s Kosovom, jer do sada Amerika nije uspijevala postići ono što je htjela. Ona je očekivala da će sve zemlje, barem NATO i EU, priznati vrlo brzo Kosovo. Ali, evo, od 2008. prošlo je 12 godina i to se nije desilo. I upravo obrnuto, posljednjih godina se desila jedna kampanja otpriznavanja - znači smanjivao se, nije se povećavao, broj zemalja koje su priznale Kosovo. Hoće li Bajden našto napraviti u tom smislu, u odnosu na Španiju ili Grčku i druge zemlje koje ne priznaju Kosovo, to je pitanje - kaže profesor Jović.
U BiH su u nedelju lokalni izbori, a Hrvati i Srbi, čini se, nalaze zajednički interes. Komentarišući to, kaže da mu je drago da postoji sporazum bilo koja dva naroda, a da problem vidi što u bosanskohercegovačkom društvu nema sporazuma tri strane.
Profesor Jović ističe da ne vidi problem što se Srbi i Hrvati dogovaraju ili Bošnjaci i Hrvati - sve dok to nije na štetu treće strane i ukoliko se ona uzima u obzir, to je korak naprijed. U historiji je, podsjeća, često bilo - dva protiv jedan, u raznim kombinacijama. Kad je bilo u pitanju nezavisnost, podsjeća da su Hrvati i Bošnjaci u potpunosti ignorisali srpske želje, sada je došlo, dodaje, do obrnute situacije - Hrvati i Srbi na jednoj, Bošnjaci na drugoj strani.
Jović kaže da je u toj priči problematično uporno insisitiranje na etnopolitici u BiH, negiranje da u BiH postoje ljudi koji se ne žele identifikovati sa jednim narodom, već, naprimjer, sa dva ili s državom BiH ili ne žele da pripadaju nijednoj etničkoj grupi.
- Ti ljudi su sasvim obespravljeni u BiH i na to je ukazivao slučaj 'Sejdić - Finci'. Također, u problemu su ljudi koji pripadaju konstitutuvnom narodu koji pripada manjini u onom drugom entitetu. Naprimjer, Hrvati i Bošnjaci u Republici Srpskoj. Njihov glas se ne čuje i ne brine se o njiima i njihovoj poziciji, također Srbi u Federaciji BiH. To su dva nivoa problema. Treći je - ako se ne uspostavi neki osjećaj pripadnosti BiH, dugoročno gledano - građanski identitet u BiH, ustavna lojalnost, neki ustavni patriotizam, da tako kažem, nego se sve ostavi trima etničkim narodima, BiH je na putu da ponovi sudbinu Jugoslavije -kazao je Jović.
On podsjeća da je Jugoslavija stvorila problem kad je odbacila zajedničku ideju jugoslavenstva pa je sve počela da tretira kroz etničke kategorije - posebno kad je počela da odbacuje socijalistički narativ.
- Ovi nacionalisti odbacuju sve što im ne odgovara, a u BiH im ne odgovara spominjanje građanstva i ja to, nažalost, vidim i kod bošnjačkih vođa - kaže Jović i dodaje da su oni tokom posljednje kampanje o popisu stanovništva insistirali na tome da se ljudi izjašnjavaju kao Bošnjaci, a ne kao Bosanci i Hercegovci.
Govoreći o Bajdenu i odnosu prema BiH, Jović kaže da treba tek da se vidi koje su njegove ideje, podsjećajući da je Bajden za BiH vezan i da je dobro zna.
- Sjedinjene Američke Države su mnogo investirale u BiH, pod Bajdenom sigurno ne bi dozvolili da se BiH uruši, jer bi to bio težak slom politike SAD i njega i njegove partije, iluzija je da će se tako nešto dogoditi - kaže Jović za N1.
Navodi da je, prema njegovom mišljenju, glavno pitanje da li će Bajden biti zagovornik Dejtonskog sporazuma kakav jeste, odnosno statusa quo ili će biti zagovornik promjene u smjeru centralizacije ili integracije BIH - odnosno da li će, kako kaže, podržati "bosanstvo" ili "bošnjaštvo".
