Profesor međunarodnih odnosa i bivši šef BiH u NATO misiji Alija Kožljak smatra da bi eventualno protivljenje američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da odstupi sa ove dužnosti i preda Bijelu kuću Džozefu Bajdenu (Joseph Biden), uvjerljivom pobjedniku izbora u SAD, moglo dovesti i do ustavne krize i nereda širom SAD.

- Stvarni razlozi dužeg trajanja brojanja glasova su vezani za odluku o ranom glasanju i velikom broju listića koji su pristigli poštom, a posebno listića vojske, koja služi u operacijama širom svijeta. Drugi razlog je veliki broj privremenih listića, za koje su se dodatno trebali provjeriti podaci o glasačima, uključujući lične dokumente, potpis i slično – kaže Kožljak.

On dodaje da je Trampu, koji ne priznaje rezultate, na raspolaganju nekoliko zakonskih i ustavnih mehanizama, te da može uložiti prigovore na milione glasačkih listića koji su pristizali poštom.

Prema takvom scenariju, nastavlja Kožljak, zakonodavna tijela država gdje vladaju republikanci mogu odlučiti da pošalju elektore po svojoj volji. Sve to moglo bi dovesti do konfuzije, ali možda je to i dio Trampovog plana.

- U slučaju da se dovede u pitanje legitimnost nekih elektora, Ustav nalaže da Kongres glasa za određivanje rezultata predsjedničkih izbora. Pošto svaka država ima samo jedan glas, predsjednik Tramp možda i računa na tu opciju, s obzirom na to da su do sada republikanci kontrolisali 26 saveznih država. Tramp veoma dobro razumije mogućnost ovakvog razvoja događaja i mjesecima baca sumnju na glasačke listiće – pojašnjava profesor Kožljak.

Ipak, on očekuje pobjedu demokratske tradicije SAD-a i neovisnosti i profesionalizma američkih institucija.

- Ovakvoj tvrdnji u prilog ide i jedan slučaj, koji se već desio u prošlosti. Naime, 1801. godine, tadašnji predsjednik SAD Džon Adams odbio je predati dužnost Tomasu Džefersonu, koji je pobijedio na izborima. Ali ono što se desilo tada, vrlo vjerovatno bi se moglo desiti i u januaru 2021. godine. Ako predsjednik Tramp ne bude želio napustiti kancelariju u Bijeloj kući, kancelarija će napustiti njega. Nakon što novoizabrani predsjednik Bajden položi zakletvu, čak i ako na njoj ne bude prisutan predsjednik Tramp, odmah će započeti uklanjanje predsjednikovih stvari iz Bijele kuće, kao što se to desilo Adamsu. Svi organi sigurnosti prekidaju svaku službenu komunikaciju sa njim i kompletno predsjedničko osoblje prestaje primati upute od Trampa – ističe Kožljak.

Nekadašnjem šefu Misije BiH pri NATO-u itekako su poznate procedure nakon imenovanja američkog predsjednika, te da je Vojsci SAD-a, Tajnoj službi, CIA-i, FBI-u i osoblju Bijele kuće volja naroda na izborima svetinja.

- Čim se službeno objave rezultati izbora te  Bajden postane zvanično postane predsjednik,  Tajna služba će odmah osiguravati i njega, kao i trenutnog predsjednika. U konkretnom slučaju, to se već i desilo jer su agenti tajnih službi već u neposrednoj blizini Bajdena. CIA će početi obavještavati obojicu, uključujući strogo povjerljive obavještajne podatke koji su tradicionalno rezervisani za vrhovnog komandanta. Kontraobavještajni timovi CIA-e, koji nadgledaju i CIA-u, također počinju obavještavati obojicu. Osoblje Bijele kuće počinje se pripremati za uređenje prostorija u skladu s ukusom izabranog predsjednika.

U podne, 20. januara, osoblje Bijele kuće će ukloniti njegove i unijeti stvari novog predsjednika. Trampovi troškovi za najam Bijele kuće prestaju u januaru, te se prebacuju na novoizabranog predsjednika.

Melanija Tramp prestaje biti šef Bijele kuće a sada to postaje dr. Džil Bajden. U podne, 20. januara, sve američke službe će prekinuti službenu komunikaciju sa Trampom, uključujući Pentagon, CIA-u, FBI, državnog tužioca.

Tajna služba će ipak nastaviti održavati minimalnu komunikaciju, te nastaviti osiguravati odlazećeg predsjednika cijeli njegov život. Osoblje ''Airforce One'' će posljednji put pozdraviti Trampa i preusmjeriti pažnju na Bajdena, te početi nositi uzorke Bajdenove krvi, po tradiciji, za slučaj nesreće.

Ovo će se desiti bez ijednog posebnog uputstva, jer pomenute službe tako rade već više od 200 godina. Upravo to i daje nadu da će se tranzicija vlasti desiti bez posebnih poteškoća – kaže naš sagovornik.