Kada se govorilo o trocifrenom broju zaraženih i jedva dvocifrenom broju preminulih od koronavirusa, većini se činilo strašno, ali ne toliko alarmantno. Međutim, u BiH svaki dan imamo nešto manje od 2.000 zaraženih, a sve se više približavamo trocifrenom broju umrlih.
Poznato je da korona napada pluća i upravo na tom organu ostavlja duboke tragove. Hospitaliziranih širom države je sve više i mnogi upozoravaju da je pitanje dana kada će se zdravstveni sistem urušiti.
- Iste ove kliničke slike bile su i u junu, julu i avgustu, samo ih je bilo mnogo, mnogo manje. Virus se, prema istraživanjima svjetskih stručnjaka, može razvijati u plućima, jer postoje posebni receptori za koje se on veže i tu dolazi do njegove replikacije i umnožavanja. Također, i u našem probavnom traktu, u crijevima, u nervnom sistemu, znate da je jedan od čestih simptoma. Oko 70 posto pacijenata ima gubitak čula okusa i mirisa. Utječe na nervni sistem. Zašto, kako i kod koga više i u kolikoj mjeri, na to još nemamo odgovor. Pluća su nam kritična tačka i zbog toga je veliki broj pacijenata i hospitaliziran - kazala nam je Tijana Muhić-Skalonja, specijalista pulmolog.
Ističe da napad ovog virusa na pluća utječe na stopu smrtnosti.
- Što je veći broj zaraženih, bit će veći broj pacijenata s težom kliničkom slikom, a samim tim i veći broj smrtnih slučajeva. Posebno u situacijama kada dođe do opterećenja zdravstvenog sistema. Ako danas imate 15 pacijenata koji su oboljeli od korone u Sarajevu i ako oni prođu sve nivoe zdravstvene zaštite, njima će se posvetiti maksimalna moguća pažnja. Ali, ako imate njih hiljadu... Sami ćete doći do jednostavnog zaključka - rekla je Muhić-Skalonja.
Naglašava da korona ne napada samo pluća, ali njih prvenstveno, i čak po njima ostavlja ožiljke.
- Dolazi do velike upale, a ona, ako progresira do te mjere da zahvati veliki dio plućnog tkiva, koji je vrlo osjetljiv i znači život, stvaraju se ožiljci. A na mjestu gdje se stvori ožiljak, pluća više nisu funkcionalna. Tek ćemo da saznamo kakve posljedice će ostaviti po ljude. A da ih ostavlja, to smo već sigurni - zaključila je Muhić-Skalonja.
Specijalista pulmolog Muhić-Skalanja dodaje kako se njihov posao ne može porediti danas s onim kako je to bilo u julu.
- Opterećenost zdravstvenog sistema i veliki broj slučajeva zaraženih, to se desilo i u mnogim drugim zapadnim zemljama, bez obzira na razvijenost zdravstvenog sistema. Ako imate 30 doktora, a, ako dođe 3.000 pacijenata, vi ste slomljeni. Ne što mi ne želimo, ali niko ne može raditi 24 sata sedam dana u sedmici. Onda dolazi do razbolijevanja medicinskih radnika i to je još jedan ogroman problem. Ako se ovaj trend nastavi, ne piše nam se baš lijepo. Naravno da nam nedostaje pulmologa, fali ih u cijelom svijetu. To je jedna od najtraženijih specijalizacija, kako zbog korone, ali i generalno. Među osnovnim uzrocima smrti u svijetu jesu bolesti koje se tiču pluća - kazala je Muhić-Skalanja.