Nerealno je bilo očekivati da se velike stranke, poput SDA, ponašaju drugačije zbog koronavirusa i da se odreknu organiziranja političkih skupova. Ustvrdio je to u razgovoru za „Avaz“ politički analitičar Adnan Huskić.
KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA
STAVOVI
Velike stranke poput SDA navikle su da pokazuje silu brojem ljudi na jednom mjestu, pa i u doba pandemije koronavirusa, kaže Huskić
Huskić: Problem su neažurirani birački spiskovi. Arhiv
Nerealno je bilo očekivati da se velike stranke, poput SDA, ponašaju drugačije zbog koronavirusa i da se odreknu organiziranja političkih skupova. Ustvrdio je to u razgovoru za „Avaz“ politički analitičar Adnan Huskić.
- Očekivao sam da će političke stranke organizirati skupove bez obzira na crne brojke koje imamo kada je u pitanju širenje koronavirusa. Ima tu dosta razloga. Velike stranke, naročito SDA, navikla je da pokazuje silu brojem ljudi na jednom mjestu. To je nešto što je njima dio predizborne kampanje već dugo vremena i oni naprosto ne žele drugačije, jer je to jedna od onih stvari koje su za njih važne - istakao je Huskić.
Dodao je da se i dalje SDA nije očitovala o tome kako će se prilagoditi trenutnoj situaciji.
- Nisu do sad pokazali da im je stalo da se kampanja vodi prema mjerama koje su propisale institucije. Izbori su im važni, pa ne može se ništa prepustiti slučaju, i odustati od skupova – smatra Huskić.
Govoreći o brojnim izbornim malverzacijama koje su do sad otkrivene, Huskić ističe da su u BiH ogroman problem neažurirani birački spiskovi.
- Imamo milion razloga zašto je to tako. Navikli smo da su mrtvi na biračkim spiskovima. Međutim, da postoji želja moglo bi se otkriti ko je kriv i ko je pogriješio, ali ne postoji. Čim je došlo do porasta broja registrovanih za glasanje iz inostranstva, to je jasan signal da se radi o pokušaju malverzacije. To je vidljivo iz statistike broja birača koji se inače prijavljuju za glasanje izvan BiH. Svaki porast broja birača ne može se posmatrati kao nagla zainteresiranost za političke procese u BiH, već isključivo kao pokušaj malverzacije – naglasio je Huskić.
Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje kako se boriti protiv toga.
- Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH i ranije je znala refleksno reagirati, ali u ovom slučaju dalo bi se pričati o tome da li je postojao javni interes da se na stranici Centralne izborne komisije BiH objave imena svih ljudi koji su registrirani za glasanje izvan BiH. Na prošlim izborima se preko ovog prešlo iako smo imali i trocifren broj prijavljenih za glasanje sa jedne adrese – istakao je Huskić.
Kaže da ovakva situacija ukazuje da neko raspolaže podacima o bh. građanima.
- Znači, lični podaci građana BiH nekome su na raspolaganju i neko ih koristi. To je ključno. Ovo sve zavrjeđuje ozbiljan rad tužilaštava širom BiH – zaključio je Huskić.
- Krajnje je vrijeme da se nakon ovih izbora, a do sljedećih opštih, provede aktivna registracija birača. Dakle, da se svi birači ponovo aktivno registruju za glasanje, a kako bi na taj način pročistili birački spiskovi. Pasivnom registracijom smo stigli do ove situacije. Dakle, svi da se ponovo s pasošem ili ličnom kartom prijavimo, a kako bi odredili ko je aktivno tu, a ko nije – rekao je Huskić.