U Bosni i Hercegovini ilegalni migranti postali su sigurnosni problem te se, stoga, drastično promijenio odnos građana prema njima.

Indeks prihvatanja

Zaključak je to istraživanja američke analitičke kompanije „Gallup“, koja navodi da je najnetolerantnija država prema migrantima Sjeverna Makedonija, a odmah iza nje slijede Mađarska, Srbija, Hrvatska, BiH i Crna Gora.

Kanada je bila zemlja koja najviše prihvata migrante na svijetu. Analitičari „Gallupa“ analizirali su mišljenja lokalnih zajednica u 140 zemalja svijeta, a podaci su ažurirani zaključno s prošlom godinom.

- BiH je među zemljama s najvećim padom indeksa prihvaćenosti, koji je smanjen na 1,85 bodova u 2019. sa 2,71 boda 2016. godini – dodaju analitičari „Gallupa“.

Naša zemlja se već više godina suočava s problemom migrantske krize i u našoj državi, prema mišljenju stručnjaka, ovaj problem prevazilazi humanitarni karakter. Stručnjaci pad BiH na ljestvici „Gallupovog“ istraživanja povezuju s činjenicom da su ilegalni migranti tokom 2019. godine počinili čak 205 krivičnih djela.

Neka od krivičnih djela su ubistva, silovanja, pokušaji ubistva, tuče i teške krađe. Migranti koji najviše čine krivična djela dolaze iz Alžira, Maroka, Pakistana i Afganistana.

Dvojakost problema

Analitičar i stručnjak za pitanja sigurnosti Nedžad Ahatović za „Avaz“ kaže da je prisutna dvojakost kad je u pitanju ovaj problem. 

- Prva dimenzija koja je utjecala na promjenu stavova građana jeste povećanje broja krivičnih djela koja počine migranti, čime se direktno narušava nivo sigurnosti u BiH. Druga dimenzija je bh. politički narativ, koji je negativan i koji dolazi iz RS, a gdje se tvrdi da BiH postaje baza za neke terorističke aktivnosti. Bez osnova se izriču neke tvrdnje koje nanose veliku štetu ugledu BiH u svijetu – smatra Ahatović.

Dodao je da se u FBiH ističe dimenzija povećanja broja krivičnih djela, dok se iz RS nameće ovaj drugi politički narativ koji povezuje migrante s terorizmom.

- Istraživanje se provodi u oba bh. entiteta i vrlo je logično da se dobije ovakva negativna slika kada je u pitanju stav građana prema migrantima – ističe Ahatović.

Problem je na nivou države

- Imamo problem organizacije suprotstavljanja migrantskoj krizi prije svega s državnog nivoa. Kočnice su u Parlamentu i Vijeću ministara BiH. Ministri i delegati iz RS koče bilo kakva veća materijalna jačanja bh. sigurnosnih agencija. Pojačavanje kontrole državne granice smanjilo bi obim migrantske krize, ali do toga ne može doći dok se značajnije ne investira u Graničnu policiju – naglasio je Ahatović.