Kriza izazvana pandemijom koronavirusa ostavlja ogromne ekonomske štete u BiH od kojih će oporavak trajati godinama, smatra finansijski ekspert Mirsad Isaković.
FINANSIJSKI EKSPERT
Procjenjuje se da pad ekonomije u ovom periodu iznosi između pet i osam posto, kaže Isaković
Isaković: Dobra prilika za ekonomski rast. Avaz
Kriza izazvana pandemijom koronavirusa ostavlja ogromne ekonomske štete u BiH od kojih će oporavak trajati godinama, smatra finansijski ekspert Mirsad Isaković.
On je u razgovoru za „Avaz“ kazao da svjedočimo naglom padu ekonomskih aktivnosti te da, s obzirom na to da imamo malu ekonomiju, ne možemo očekivati ni nagli uspon, odnosno poziciju kakvu smo imali prije izbijanja pandemije.
- Ipak, dobra bi bila prilika za ekonomski rast u BiH ukoliko se nakon ovoga pada aktivnosti BiH zadrži na L efektu te nakon konsolidacije javne potrošnje i privrednih aktivnosti krenemo s rapidnim rastom. Nažalost, ovoj krizi još nije kraj, a neizvjesnost još traje. Svakodnevno smo svjedoci otežanog privređivanja i pada investicionih aktivnosti – ističe Isaković.
Dodaje da osnovni razlog značajnih ekonomskih šteta s kojima se suočava BiH leži u nedostacima upravljanja krizom od vlasti.
- Procjenjuje se da pad ekonomije u ovom periodu iznosi između pet i osam posto. U ovakvim situacijama nužno je donijeti odlučne mjere u rješavanju neizmirenih obaveza u javnom sektoru te preduzećima koja su u većinskom vlasništvu države. Bitne stavke su i pitanja primanja zaostalih plaća te investiranje u opremu i edukaciju u zdravstvenom sektoru, turizmu, transportu, obrazovanju itd. Ključno je da se direktna ili indirektna finansijska pomoć usmjeri na preduzeća koja su najviše pogođena, a privredi osiguraju kreditne linije s kamatnom stopom do jedan posto – naglašava Isaković.
S druge strane, prema riječima Isakovića, finansijski sistem izgleda dobro, kapitaliziran je i likvidan.
- Potrebno je fokus usmjeriti na pozicije likvidnosti i kvaliteta imovine, dok banke raspolažu korištenjem dostupnih rezervi za likvidnost i kapital. Naravno da je potrebno donijeti i novi zakon o osiguranju depozita koji je neosnovano zaustavljen u Domu naroda Parlamenta BiH. Potrebno je napomenuti da je on već nekoliko godina u proceduri te je prošao u Predstavničkom domu. Koliki su benefiti ovog zakona najbolje mogu objasniti klijenti ugašenih banaka iz RS, a MMF već dugo insistira na njegovom donošenju – kaže Isaković.
- Valutni odbor nije inovacija BiH, on je funkcionirao i funkcionira u nekoliko zemalja, među kojima su Makedonija, Brazil, Bugarska, Grčka, Poljska, Estonija, a neke zemlje su i ušle u EU s režimom valutnog odbora. Više od dvije decenije Valutni odbor predstavlja stub stabilnosti u BiH te doprinosi niskoj stopi inflacije, finansijskoj stabilnosti i, svakako, povjerenju u domaću valutu.
Stoga, svaki pokušaj vlasti da se devizne rezerve Centralne banke BiH koriste u fiskalne svrhe narušio bi Valutni odbor i predstavljao ozbiljnu prijetnju po finansijsku stabilnost kao i rizik za nastanak značajnih inflatornih kretanja. Naročito u ovakvim trenucima kada se BiH, osim u ekonomskoj, nalazi i u humanitarnoj ili, bolje rečeno, migrantskoj krizi, dodatno opterećenje izazvala bi finansijska kriza, odnosno kriza valute – istakao je Isaković.
U VEČERNJIM SASTIMA
JUTARNJI IZVJEŠTAJ
ODREĐENO MU ZADRŽAVANJE
NA KIOSCIMA ŠIROM BIH