Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dalo je nalog Ministarstvu vanjskih poslova BiH da u narednih mjesec analizira regionalnu saradnju i ponudi stav o ulasku naše države u inicijativu ''mini Šengen'', a u kojoj su već Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Međutim, kako saznaje „Avaz“, riječ je samo o blažem načinu da se odbije inicijativa, što bi na koncu moglo imati katastrofalne političke posljedice po našu državu i dodatno onemogućiti ekonomski razvoj i oporavak od posljedica pandemije koronavirusa.
Još prije jučerašnje sjednice Šefik Džaferović i Željko Komšić su dobili dokument u kojem se tobože analizira dosadašnja regionalna saradnja, a u kojem se, uprkos apsolutnoj podršci i Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država jačanju ekonomske, transportne, obrazovne i druge saradnje u regiji, zaključuje da ''mini Šengen'' nije potreban BiH, odnosno da je štetan po njene interese i suverenitet.
Međutim, ako se pitanje suvereniteta uzme kao eliminatorno za integracije, onda je i napredak ka članstvu u Evropskoj uniji štetan po suverenitet BiH, jer u tom procesu dio ovlasti BiH prenosi na institucije Unije te pristaje na zajednička pravila i propise u brojnim oblastima.
Istovremeno, ako BiH, kako se tvrdi u analizi, nije ekonomski i politički spremna da participira u mini šengenskoj uniji sa susjednim državama, gdje je po ekonomskim parametrima odmah poslije Srbije, kako bi tek onda mogla biti dijelom zajednice od najmanje 27 država članica!?
Argumenti koji su izneseni u analizi, a na koje se, prema svemu sudeći, oslanjaju Džaferović i Komšić su, najblaže rečeno, neosnovani i paušalni - što upućuje da se iza negativnog stava krije samo vrlo opasna politikantska i populistička odluka.
Zbog čega bi, primjerice, onda Albanija ili Sjeverna Makedonija pristajale na odricanje od suvereniteta ili neku vrstu srbijanske dominacije? Ili kakva bi to bila srpska dominacija na tržištu od skoro 18 miliona ljudi gdje su Srbi daleko od većine, ili su čak i manjina u odnosu na Albance i Bošnjake?
BiH, bez ikakve sumnje, treba gledati vlastiti interes, ali i pratiti geopolitička kretanja. Inicijativu je direktno podržala Bijela kuća, pa i Stejt department, EU, Berlin i Brisel te većina međunarodnih prijatelja kao vrlo koristan mehanizam da se dodatno otvore granice i potakne ekonomska saradnja.
Izostankom iz inicijative, u ovom inicijalnom periodu, BiH direktno gubi pravo i mogućnost da utječe na njenu prirodu i smjer te se izolira od regionalnih procesa. Na koncu, šta to BiH gubi ako se priključi inicijativi i za stolom ravnopravno sa svim ostalim državama gradi ''mini Šengen'', kao neku vrstu pripreme za veliko evropsko tržište?
Jedino što bi, eventualno, izgubila članstvom u ''mini Šengenu'' jeste mogućnost da ljudi poput Komšića i Džaferovića iz svoje udobne zone komfora na potezu Baščaršija - Marindvor dociraju cijelom regionu, koji nezaustavljivo gazi prema Evropi. Odbijanjem inicijative koja je podržana u Bijeloj kući BiH faktički prestaje da bude aktivan regionalni faktor stabilizacije i odlazi u samonametnutu samoizolaciju. Za čiji račun?
Ekonomski, Bosni i Hercegovini, zasigurno, odgovara više uređeno i otvoreno tržište, posebno kada se bh. kvalitetni proizvođači mogu tržišno takmičiti u regionalnim okvirima. Prije uvođenja političkih carina BiH je imala značajan suficit u trgovinskoj razmjeni s Kosovom. Također, otvarala su se tržišta Sjeverne Makedonije i sve više i Srbije. Uostalom, relevantna ekonomska tijela poput VTKBiH su već pozdravila inicijativu.
