Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik predložio je da Bosna i Hercegovina pristupi inicijativi „mini Šengen“, a o tome će se odlučivati već sljedeće sedmice na sjednici Predsjedništva. Trenutno u formiranju „mini Šengena“ najdalje su otišle Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, koje već imaju određene sporazume i izjave potpisane po tom pitanju, a plan je i da se, osim BiH, pridruže i Kosovo i Crna Gora.

Jedinstveno tržište

Inače, „mini Šengen“ podrazumijeva izdavanje zajedničkih radnih dozvola, priznavanje kvalifikacija i diploma bez dodatnih procedura, razmjenu studenata, zajedničke projekte za istraživanje i razvoj, uvođenje 24-satnog radnog vremena svih inspekcijskih službi na granicama, jedinstven paket dokumentacije potrebne za tranzit robe. 

Ako bi sve bilo kako je planirano, jedinstveno tržište obuhvatilo bi oko 18 miliona stanovnika, što bi u svakom slučaju region učinilo zanimljivijim za strane investitore.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković za „Avaz“ je potvrdila da će o ovoj temi odluku donijeti Predsjedništvo BiH.

- Postoji tu oprečnost u razmišljanjima, postoji i jedna struja koja to zagovora, i to ne samo u BiH već i međunarodna. Ali isto tako postoji i promišljanje da mi već imamo Berlinski proces i da je „mini Šengen“ dupliranje stvari i da za tim nema potrebe. Vidjet ćemo kako će se na kraju posložiti kockice - istakla je Turković. 

Dodala je kako ne smatra da ova inicijativa znači stvaranje neke nove Jugoslavije.

- Postoji potreba za regionalnim uvezivanjem, mi smo malo tržište i pojedinačno države u regionu nisu nikom interesantne. Kada pogledate stanovništvo BiH, to vam je jedna ulica u Kini. Moramo naći neki način uvezivanja, naravno da je svima asocijacija na Jugoslaviju, ali ova inicijativa nema veze s Jugoslavijom ni na koji način. Niti je ovo nostalgija, jednostavno ekonomske potrebe će diktirati uvezivanje, bilo to brže uključivanje u EU ili neki tip regionalnog uvezivanja - kazala je Turković.

SAD i EU

Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija za „Avaz“ je kazao da svako odbijanje projekta regionalne saradnje, a samo zato što dolazi kao nečiji prijedlog, nije adekvatan odgovor. 

- Činjenica je da se BiH na početku nije priključila ovom procesu, što je neodgovorno, a kako bi ravnopravno učestvovala u njegovom kreiranju. Do prije nekoliko dana ovo je bila inicijativa Beograda, Skoplja i Tirane, međutim, sad je jasno da je ovo projekt Brisela, a prije sedam dana postao je projekt i SAD - istakao je Lagumdžija.

Dodao je da je sad već očigledno da će i Crna Gora ući u ovu priču.

- Može se desiti da imamo Šengen, „mali Šengen“ i „bošnjakistan“. Mogli bi ljudi koji imaju samo pasoš BiH ostati izvan svakog protoka na zapadnom Balkanu, ali i EU. Dok mi razgovaramo, trenutno se vode rasprave kako ovo sve treba da izgleda. Ukoliko se budemo ponašali politikantski i populistički umjesto državnički, nama će se desiti da pristupimo nečemu u kreiranju čega nismo ni učestvovali - smatra Lagumdžija. 

Lakši put do EU

- Moja teza je vrlo jednostavna, mi ćemo biti dio „malog Šengena“, a postavlja se pitanje hoćemo li ovo iskoristiti ili ćemo se nastaviti svađati unutar BiH zato što nam je izborna godina. Da bi nam zatim neko rekao da mi u to ulazimo u posljednjem vagonu. Treba znati da ovo nije alternativa za Evropsku uniju, nego pomoć u procesu priključivanja Uniji - istakao je Lagumdžija. 

Latal: Dobra ideja

Politički analitičar Srećko Latal za „Avaz“ je kazao da je na ovom trebalo i ranije raditi. 

- Mislim da je ovo dobra ideja. Ključ je uvijek u implementaciji. Ali uz pomoć EU mislim da bi ta ideja sigurno mogla imati dobre rezultate u regionu. Mnogi ljudi još imaju rodbinu i prijatelje, ako ne i poslovne veze, u susjednim zemljama. Prema tome, obični ljudi u principu su već davno napravili taj „mini Šengen“, a političari bi ga samo trebali ozvaničiti - ističe Latal.