Obavezni program imunizacije djece na zarazne bolesti u FBiH podrazumijeva vakcinaciju protiv tuberkoloze, hepatitisa B, difterije, tetanusa, pertitusa, dječije paralize i hemofilije tipa B, te protiv morbila (ospice, krzamak), rubeole i zaušnjaka. Ova imunizacija je obavezna i roditelji ne mogu odlučivati da li će njihovo dijete biti vakcinirano ili ne, upozorava Goran Čerkez, pomoćnik za javno zdravstvo u Ministarstvu zdravstva u Vladi FBiH.
- Pravo djeteta na zdravlje je iznad prava roditelja da donose odluku o tome, stručno mišljenje je iznad mišljenja roditelja, vakcina je obavezna i dijete je mora primiti, a obavezna imunizaciju, dakle vakcinaciju provode službe primarne zdravstvene zaštite, odnosno lokalni domovi zdravlja - kaže Čerkez.
I epidemiologinja Anisa Bajramović iz Zavoda za javno zdravstvo KS podsjeća da je vakcinacija obavezna.
- Vakcinacija je dio zaštite ukupnog stanovništva od vakcinopreventabilnih bolesti. Nažalost još uvijek nemamo vakcine protiv svih zaraznih bolesti. Ono što je važno jeste da je u ukupnom broju djece svega 2 do 5 posto onih čiji roditelji ne žele da njihovo dijete bude vakcinisano i jedini način rada s njima jeste razgovor i edukacija, objašnjavanje značaja imunizacije - smatra Bajramović
Čerkez napominje da bez obzira na to što jedan broj djece u FBiH nije upisan u matične knjige rođenih - sva djeca u FBiH imaju zdravstveno osiguranje po nekom osnovu.
- Mi nemamo neosigurane djece što znači da je svakom obezbjeđena vakcina. Zavod za javno zdravstvo redovno dobije spisak rođene djece, domovi zdravlja takođe, svako dijete ima obavezne preglede kroz pedijatrijske službe, pa na taj način pedijatri prate karton imunizacije i primanje vakcina, a ako neko ne dođe – bude pozvan - pojašnjava Čerkez.
Kao posljedica nedovoljnog obuhvata imunizacijom u Bosni i Hercegovini je 2014/15. godine zabilježena jedna od najvećih epidemija morbila u Evropi i troškovi liječenja su iznosili 4,4 miliona KM što je bilo gotovo milion maraka više od sredstava namijenjenih programu imunizacije podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH.
Mnoge zemlje se odlučuju za različite kaznene mjere za necijepljenje jer je kontrola zaraznih bolesti interes zajednice. U FBiH je to novčana kazna od 100 KM, a u drugim zemljama uskraćivanja prava na upis u vrtić ili školu, diferencirane stope zdravstvenog osiguranja ili, ako je riječ o odraslim osobama, otkaz na poslu jer time ugrožavaju zdravlje drugih.
Bajramović pojašnjava da inspekcije u FBiH rade svoj posao po prijavama zdravstvenih ustanova nakon što pedijatri evidentiraju da neki roditelj ne želi vakcinisati dijete.
U samom procesu ili lancu imunizacije, entiteti, u konkretnom slučaju Vlada FBiH, obezbjede novac za vakcine, Zavod za javno zdravstvo ih nabavlja putem otvorenog javnog poziva za cijelu FBiH i one dalje budu distribuirane do domova zdravlja i sve vrijeme ih prati kontrola da li su pod propisanim uslovima.
