Skoro petodnevno zasjedanje lidera Evropske unije u Briselu isplatilo se i postalo historijsko i po dužini trajanja, ali i činjenici da je riječ o prvom dogovorenom masovnom zaduživanju na nivou EU za potrebe finansiranja oporavka od krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Usvojen je fond za oporavak EU za naredne generacije i višegodišnji finansijski okvir kojim se definiraju sredstva za narednih sedam godina.

Oporavak od krize

Državama članicama ukupno će biti na raspolaganju 1.824 milijarde eura. O toga će 1.074 biti omogućeno putem novog budžeta EU, dok će 750 milijardi ostati u okviru fonda za oporavak od krize. Od tih 750 milijardi eura, bespovratno je 390 milijardi, a na zajam je 360 milijardi eura.

Mnogi se pitaju gdje je i hoće li u svemu tome biti Bosne i Hercegovine.

- U programima Unije trebale bi moći učestvovati zemlje EGP-a, zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati te partneri na koje se odnosi evropska politika susjedstva, u skladu s načelima i uvjetima za učestvovanje tih partnera u programima Unije koji su određeni u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama ili drugim instrumentima donesenim u okviru takvih sporazuma – navodi se, između ostalog, u zaključcima vanrednog sastanka Evropskog vijeća.

Ističe se da bi učešće ostalih trećih zemalja trebalo biti podložno sporazumu kojim se utvrđuju uvjeti primjenjivi na učestvovanje dotične treće zemlje u nekom programu.

Ranije je EU za BiH izdvojila više od 300 miliona eura za ublažavanje socijalnih i ekonomskih posljedica epidemije.

- Nećemo dobiti ni mrvice, jer nismo zemlja kandidat. Naše stanje i integriranje u EU u smislu pregovora vrlo je minimalno. Još smo na ugovoru o stabilizaciji i priključivanju, samim tim nam ni blizu nisu dostupna sredstva koja će biti dostupna zemljama koje su kandidati ili su u nekoj daljoj fazi integracija u EU. To je vrlo jednostavno.

Mi imamo budžetsku pomoć EU koja je ranije ponuđena. Ukratko, ne treba očekivati značajnu pomoć EU u finansijskom smislu, osim u pogledu određenih donacija – smatra ekonomista Zlatko Hurtić.

Hrvatska najbolje prošla

Mnogi smatraju da je Republika Hrvatska, za koju je namijenjeno više od 22 milijarde eura, najbolje prošla. Od tog iznosa, u sklopu fonda za oporavak od krize namijenjeno je 9,4 milijarde eura.

Poređenja radi, Italija je dobila 209 milijardi eura, od toga 81 milijardu bespovratno, a 127 u zajmovima, Španija računa na 140 milijardi eura, od čega 72,7 bespovratno, a ostalo zajmovi. Grčka očekuje ukupno oko 72 milijarde eura.