Bosna i Hercegovina ima relativno dobar zakonski okvir za zaštitu autorskih i srodnih prava, ali najveći je problem zaštite autorskih prava novinara, kao i zaštite autorskih prava općenito, praktična primjena i funkcioniranje zakonom previđenih mehanizama zaštite, zaključak je radionice "Zaštita autorskih prava novinara/ki i drugih medijskih profesionalaca u BiH", održane u utorak u Brčkom, u organizaciji Udruženja "BH novinari". 

- Pojavom online medija i brzim razvojem medija u digitalno doba sve češće se medijski profesionalci suočavaju s krađom njihovih autorskih djela u koja su uložili dosta truda, vremena i novca, ali se nađu i u ulozi onih koji zloupotrebljavaju tuđa autorska prava - saopćili su organizatori. 

Doc. dr. Haris Hasić s Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku kaže da ukoliko novinari imaju imalo nedoumice kada žele koristiti nečije tuđe autorsko djelo, uvijek trebaju prethodno tražiti pisanu dozvolu od autora ili nositelja prava. 

- Ako uzmete samo jednu rečenicu, a niste citirali, to predstavlja potencijalnu krađu autorskog djela jer je autorsko djelo nešto što je zaštićeno pravom, predmet prava, proizvod, roba kao bilo koja druga, gdje zakon definira što se smije, a što se ne smije i za čiju upotrebu se (često) mora platiti - kazao je Hasić dodavši kako autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti. 

Advokat Kemal Švrakić smatra kako medijski djelatnici moraju poznavati autorska prava odnosno educirati se i razviti svijest o mehanizmima zaštite, kako bi na efikasan način mogli tražiti svoja prava ukoliko dođe do krađe ili zloupotrebe autorskog djela. 

- Prvi način na koji se medijski uposlenici mogu zaštititi jeste ugovor o radu, a potom i interni pravilnici, kao i razmjena iskustava s kolegama iz redakcije, ali i iz drugih medija. Drugi način jeste sudska zaštita, s obzirom na to da imamo odredbu koja kaže da je svako tko neovlašteno ili namjerno povrijedi tuđe autorsko pravo dužan nositelju prava nadoknaditi trostruki iznos od stvarne vrijednosti tog djela - navodi Švrakić i ističe da je pored ova tri mehanizma bitno i znanje medijskih djelatnika i konstantna edukacija o autorskim pravima.

Andrijana Pisarević, novinarka i članica Sindikata medija i grafičara Republike Srpske, smatra da se bh. tržište počelo uređivati i da su već sada vidljive promjene u odnosu na protekle godine, kada se uopće nije razgovaralo o autorskim pravima medijskih djelatnika.

- Sindikati medija sami po sebi niti se bave niti imaju direktan utjecaj na zaštitu autorskih prava novinara i drugih medijskih radnika. Zbog prirode posla kojim se bave radničke organizacije, kao i očigledno lošeg stanja u medjima, predmet zaštite medijskih sindikata su uglavnom radna prava novinara i drugih medijskih radnika, njihovi ugovori, plaće i radno vrijeme, nezakoniti otkazi, izrabljivanje od strane poslodavaca i vrlo čest rad bez ikakve prijave, kao i druga srodna pitanja - kaže Pisarević.

Naglasila je da to ne znači da se sindikat ni u kojem slučaju ne bi mogao baviti zaštitom autorskih prava, jer je vezivno tkivo koje spaja ove dvije tačke ekonomska komponenta koja se manifestira u krađi sadržaja koji ima svoju realnu vrijednost, kao i u obaranju cijene rada novinara.