Damir Marjanović, genetičar i profesor na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu, jedan od članova Naučnog tijela Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, u intervjuu za “Dnevni avaz”, između ostalog, govorio je o porastu broja oboljelih u BiH kada je u pitanju pandemija koronavirusa koja ne jenjava. 

Šta je pozitivno

Broj zaraženih koronavirusom u BiH ponovo se konstantno povećava. Je li ovo drugi val pandemije o kojem se govori? 

- U ovome momentu to niko ne može sa sigurnošću tvrditi i svi izbjegavaju direktan odgovor na ovo pitanje. No, pogledate li grafikone i podatke za BiH, u biti nećete vidjeti da smo mi imali i zvanični kraj prvog vala.  

Stoga, mnogi sugeriraju, a i ja sam najbliži tom mišljenju, da je ovo nastavak prvog vala, koji se intenzivirao ukidanjem najvećeg dijela restriktivnih mjera.

U petak su zabilježena 84 novozaražena, što je drugi po redu najveći broj od početka pandemije. Trebaju li se sada početi uvoditi restriktivnije mjere? 

- Sada je svima jasno da restriktivne mjere nisu bile ukinute zato što je virus u potpunosti bio pobijeđen i "odstranjen" iz naše populacije. Vlasti su ublažile te mjere u jednom relativno povoljnijem epidemiološkom okruženju, ali primarno iz ekonomskih razloga. Ukidanje mjera je djelimično išlo postepeno, ali neke su bile ukinute više na osnovu iskustava iz inozemstva, a ne na osnovu objektivnih podataka s terena.

Stoga je i bilo očekivano da će se virus ponovo početi širiti u uvjetima intenzivnije komunikacije. To jeste bio i rizik ublažavanja mjera i vlasti su morale biti svjesne toga. Ne treba u potpunosti isključiti mogućnost da se pojedine mjere opet pooštre, ali samo one za koje se ustanovi da je njihovo ukidanje ubrzalo proces širenja virusa. Imamo mnogo kriznih štabova i logično je očekivati da su ljudi u tim štabovima prikupljali podatke u prošlom periodu, te da su se pripremili za i ovaj mogući scenarij.

Kažem logično je, ali vidjet ćemo da li ta logika vlada i na našim prostorima. No, hajde da pronađemo i nešto pozitivno u svemu što nam se dešava - čini se da se za sada većinom radi o nešto blažim simptomima i treba ispitati da li je to zbog nešto mlađe populacije koja je sada na udaru, okolišnih uvjeta ili zbog soja virusa koji je prisutan.

Zvanični stavovi

Rade li vlasti dovoljno na suzbijanju širenja koronavirusa ili su se oslonili na “švedski model”?

- Čini se da su vlasti propustile da jasno i glasno iskomuniciraju glavni razlog ublažavanja mjera, pa su mnogi građani pomislili, ponukani izjavama pojedinaca na pozicijama, da je virus prošlost i da ne postoji više neka prevelika opasnost. Stoga sada u prvom koraku moraju uložiti mnogo truda i pojasniti realno stanje te pripremiti građane na svaki mogući scenarij.  

Vezano za priču o švedskom modelu zapanjili su me takvi medijski istupi, pa sam postavio i pitanje nadležnima da li se to preuzimaju aktivnosti koje se vode pod tim modelom i da li je to zvanični stav vlade i njenih institucija te, ako su donesene takve odluke, na osnovu čega su donesene.

No, dobio sam uvjeravanja da su to poruke koje su izvađene iz konteksta nekih izjava te da to nije zvanični koncept zvaničnih institucija.

Nova realnost

- Osnovno je da sada shvatimo da, osim onoga što očekujemo od nadležnih institucija i onoga što one moraju raditi, a za šta su dobro i plaćene, primarno treba sami da poštujemo sve preporuke, a posebno one o nošenju maski u javnim zatvorenim prostorima i držanju distance te da se pomirimo da je ovo ona "nova realnost" na koju se trebamo navići i koje se trebamo držati u budućnosti, a posebno do kreiranja učinkovite vakcine ili terapije - poručio je Marjanović.

Umjesto švedskog ili inih drugih modela, trebamo graditi svoj model koji će maksimalno biti prilagođen bh. uvjetima.