Neko nedavno reče da je posjeta Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine najviši patriotski čin. I zaista, kada se uzme u obzir važnost ove kulturne institucije, njen obilazak, ali i odvajanje nekoliko maraka za ulaznicu, od velikog je značaja. Taj novac, direktor i zaposlenici, u kombinaciji s ponekim donacijama, ali i novčanim sredstvima, za koje apliciraju iz godine u godinu, znači opstanak.

Svakodnevna borba 

Nije to jedina kulturna ustanova koja se bori za opstanak. Na području Kantona Sarajevo sedam institucija kulture od državnog značaja, Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH te Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, nemaju riješen status osnivanja. Zbog ustavnog uređenja, ni država ni entiteti ni kantoni nikada nisu u potpunosti preuzeli brigu o ovim institucijama.

Na inicijativu ministra kulture i sporta KS Kenana Alikadića, ove sedmice održan je sastanak kojem su prisustvovali premijer KS Mario Nenadić, ambasadori SAD Erik Nelson (Eric), Francuske Gijom Ruson (Guillaume Rousson), Italije Nikola Minasi (Nicola), Turske Haldun Koč (Koc), dok je u ime ambasadorice Austrije Ulrike Hartman (Hartmann) prisustvovala zamjenica Nikola Hardvik (Nicola Hardwick), te šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum.

Planirano je da Ministarstvo kulture i sporta KS napravi akcijski plan kojim će se jasno definirati pravci funkcioniranja ovih institucija kulture od državnog značaja, dok će UNESCO, zajedno s pet ambasada, učiniti sve kako bi pomogli rješavanje problema kontinuiranog finansiranja institucija, te su ponudili svoju pomoć.

- Moramo, prije svega, dobiti saglasnost Vijeća ministara za formiranje privremenog upravnog i nadzornog odbora, koji će uraditi detaljnu analizu. Cilj je prikazati stvarno stanje, potrebe, kako dalje. Planirano je da Skupština KS zatim definira finansiranje ovih institucija, ali nikako prijenos osnivačkih prava. Te ustanove trebaju i moraju ostati s prefiksom BiH, jer su one sinonim i identitet države. Njihov status u konačnici mora biti riješen kao neki od sinonima države BiH – kazao nam je ministar Alikadić.

Dodaje da bi novac bio izdvojen iz budžeta KS, koji već izdvaja 73.000 KM

- Radilo bi se o iznosu oko dva miliona KM. Problem je što tih sedam institucija nema riješen status osnivanja. To otvara mogućnost da niko ne želi da brine o njima. Neke grupe ili struje su zainteresirane da one budu skinute s tereta države. Moramo biti svjesni da je slabljenje ovakvih institucija upravo negiranje dugogodišnje historije BiH. Moglo se to i do sada riješiti, uvijek neko opstruira – ističe Alikadić.

Ambasador Italije u BiH Nikola Minasi ističe da je ključno shvatiti kako treba dati finansijski doprinos ne dovodeći u pitanje pravni okvir i državni status institucija.

- Jedan od načina može biti procijeniti učinak koji ove institucije imaju u KS u smislu prihoda i turizma.Ništa nas ne sprečava da razmislimo i da se druge institucije od državnog značaja mogu osnivati negdje drugdje u BiH, a koje će, također, podržati lokalne uprave – rekao je za “Avaz” ambasador Minasi.

Minimalno ulaganje

Dodaje da iskustvo muzeja u Italiji pokazuje da institucije kulture treba promatrati kao izvor prihoda i otvaranje novih radnih mjesta. 

- Kulturno bogatstvo BiH je opće dobro koje se može iskoristiti za povećanje turizma, organiziranje raznih događaja i privlačenje dodatnih ulaganja – istakao je Minasi.

Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić smatra da se ovim korakom može osigurati izvjesna budućnost institucija i mogućnost planiranja poslova na duži period.

- A ne da čekamo hoćemo li dobiti neki novac, hoćemo li moći isplaćivati plaće ili plaćati račune. Inicijativa je tu, vidim ima i dobre volje, novca sigurno ima. Mi imamo puno posla, ali smo proteklih godina najviše bili koncentrirani kako da zaradimo– kazao nam je Sijarić.

Veo sumnje

- Nisu baš sve ove institucije bile voljne da sarađuju i daju neke podatke, što je meni bacilo veo sumnje da li je to sve onako kako se predstavlja. Evidentno je da neke od tih ustanova imaju direktore s velikim plaćama koji svom zadatku ne odgovaraju adekvatno. To je prije funkcioniralo na principu pružene ruke, gdje se samo tražio novac, međutim, vrlo je bitno ukazati na neophodnost da oni imaju i svoju produktivnost, koji će ovom društvu dati sadržaje – kaže Alikadić.