Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. postala članica Ujedinjenih naroda. Bio je to veliki dan za našu zemlju, ali i Hrvatsku i Sloveniju, koje su, također, stekle pravo da se na međunarodnoj pozornici predstave kao samostalne i suverene države. 

Toga dana nad Ist Riverom prvi put je zvanično predstavljena zastava Republike BiH, bijele boje s grbom s ljiljanima u sredini. 

Riječ genocid

Jedna fotografija budi uspomene. Našu delegaciju predvodio je prvi predsjednik RBiH, rahmetli Alija Izetbegović, a delegaciju su činili tadašnji ministar vanjskih poslova Haris Silajdžić, parlamentarac Irfan Ajanović, prvi ambasador BiH u UN-u Muhamed Šaćirbegović i njegov otac, rahmetli Nedžib. Oni su prvi zauzeli dodijeljeno mjesto u Generalnoj skupštini UN-a, ispred kojeg je pisalo “The Republic of Bosnia and Herzegovina”. 

Prisjetio se toga dana za „Avaz“ Muhamed Šaćirbegović. Danas živi u Njujorku, a iza njega su, kaže, neki dobri i manje dobri dani.

- Tada sam mislio da su Ujedinjeni narodi jedino mjesto gdje će država BiH preživjeti. Bilo je to teško vrijeme. Sa Silajdžićem sam imao sastanke s predstavnicima raznih organizacija, bilo je pitanje hoćemo li upotrebljavati riječ ''genocid''. To je bila naša misija i smatrao sam da je bilo važno sačuvati BiH kao državu - ističe.

Nije sve išlo glatko, bilo je dosta blokada i opstrukcija.

- Početkom maja nazvao me jedan čovjek. Rekao mi je: "Pazite se, oni pripremaju da vas prevare i ne prime u UN." To je bio prljav posao, postojala je namjera da nam u posljednjem momentu saopće da neće primiti potpis predsjednika Izetbegovića, jer nije bio u pismenoj formi - dodaje Šaćirbegović. 

Sjeća se i kako su se na dan prijema u zgradi UN-a zajedno našle delegacije BiH, Slovenije i Hrvatske. Ispred Šaćirbegovića i Harisa Silajdžića sjedio je Franjo Tuđman.

Gdje su drugi

O svom životu nije htio previše govoriti. Ni o karijeri. Nakon što je bio šef bh. diplomatije te podnio ostavku u Dejtonu, Šaćirbegović je bio uhapšen zbog pronevjere.  

Njegov prethodnik Haris Silajdžić također se godinama pokušao održati na površini političke scene u BiH. Odustao je nakon što je njegova stranka doživljavala poraze. Posvetio se poeziji, putuje ka istoku i istražuje duhovnost.

Irfan Ajanović, možda i najdugovječniji političar sa slike, posljednji put se okušao u politici kada se 2015. kandidirao za predsjednika SDA.

Podrška velikog Muhameda Alija

Muhamed Šaćirbegović sjeća se kako je u Njujorku tih dana upoznao najvećeg sportistu svih vremena Muhameda Alija.  

- Veliki Ali je tako jasno i javno navijao za nas. Ali nije samo predstavljao muslimane, bio je svjetski heroj. Znao je da BiH treba pomoć jer se u BiH uništavao koncept otvorene zajednice, multietničke zajednice - zaključuje Šaćirbegović.