Vijeće ministara napravilo je vrlo dobru stvar u pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kada smo uspjeli da, umjesto 165 miliona eura koji su bili planirani na početku pregovora, osiguramo 330 miliona eura za BiH.  Kazao je ovo u intervjuu za „Dnevni avaz“ Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Političke blokade

Ali taj novac i dalje stoji neiskorišten na računima Centralne banke (CB) BiH...

- Sve je bilo spremno za realizaciju i to je bio odličan posao. Ali onda su počeli da se povlače neki loši politički potezi, prije svega licitirajući procentima raspodjele sredstava između entiteta i Distrikta Brčko. Na kraju se nastavilo licitiranjem oko raspodjele sredstava koja pripadaju Vladi FBiH.

U čemu je problem kada su u pitanju novci MMF-a i šta Vi vidite kao rješenje?

- Prema mom mišljenju, ispunjeni su svi uslovi za isplatu sredstava s računa CBBiH na račune entiteta i Distrikta Brčko.

U prethodnih 10 dana nekoliko puta sam razgovarao s predstavnicima Centralne banke i oni su neprestano ponavljali da im za isplatu sredstava treba samo promisorna nota od Ministarstva finansija i trezora. Rekli su mi da imaju memorandum potpisan s ministarstvima finansija, te da imaju instrukcije za plaćanje kada dobiju tu notu.

Šta se onda dogodilo? 

- Ministarstvo finansija je 30. aprila tu notu dostavilo CBBiH. Smatrali smo da su svi uvjeti ispunjeni. Međutim, danas to više nije dovoljno CBBiH da bi isplatila sredstva. Insistiraju na dodatnoj odluci Vijeća ministara.

Centralna banka ima sve dokumente koje inače ima kada je uplaćivala sredstva od MMF-a u nekim prethodnim aranžmanima koje je BiH imala. Zbog toga smatram da su stvoreni uvjeti za isplatu sredstava od MMF-a. Vrtimo se nepotrebno u političkim blokadama i nije jasno zašto se ovo radi i kome je ovo potrebno.

Želim podsjetiti javnost, građane i one koji donose odluke da blokiraju ovaj proces da sredstva iz makrofinansijske pomoći Evropske komisije neće biti moguće povući dok se ne isplate sredstva MMF-a.

Slabiji pristup

Može li država, odnosno entiteti, iznijeti ovu krizu bez sredstava MMF-a?

- U ovoj krizi pokazalo se da ključnu ulogu mora imati država. Građani očekuju zdravstvenu i socijalnu zaštitu, a privredni subjekti značajnu finansijsku podršku za saniranje ekonomskih posljedica krize. Nijedna država u svijetu, pa ni BiH odnosno njeni entiteti ne mogu prevladati ovu krizu bez dodatnih finansijskih sredstava.

BiH ima slabiji pristup međunarodnim finansijskim tržištima i dobro je da postoje ova sredstva MMF-a, uslovi su izuzetno povoljni, rokovi nisu idealni, ali je dug grejs period koji će omogućiti da se država konsoliduje.

Dobro je i da su se pojavila sredstva Evropske komisije, koja su nam bila rijetko dostupna.

Za sanaciju posljedica pandemije i do deset posto BDP-a

- BiH će morati nastaviti aranžman MMF-om i povući još sredstava. A jasne su poruke zemalja EU da se prva pomoć koja se daje privredi i građanima kreće između 1,5 i 2 posto BDP-a, pa je lako izračunati koliki su to prvi koraci, odnosno koliko bi BiH trebala izdvojiti.

Procjena je da bi cjelokupna izdvajanja za sanaciju posljedica pandemije mogla iznositi i do deset posto BDP-a - kaže Tegeltija.