Tim domaćih stručnjaka, istraživača, koji čine iskusni mikrobiolozi, inžinjeri molekularne biologije, genetičari, veterinari, ovih dana intenzivno rade na prikupljanju uzoraka virusa koji su ušli u BiH.

Četiri grupe

Cilj je uzorke sekvencirati i uporediti s virusima iz drugih zemalja, saznaje „Avaz“.

Kako nam je potvrdila akademkinja, prof. dr. Mirsada Hukić, članica tima, do sada je u svijetu izolirano i izanalizirano oko 17 hiljada raznih tipova ovog virusa koji su po svojim karakteristikama podijeljeni u četiri grupe, od kojih su mnogi specifični za određena geografska područja u svijetu.

- Ovo istraživanje je veoma značajno da bismo utvrdili kruži li našom zemljom jedan ili više tipova različitih virusa, s obzirom na to da su mnogi obolijevali od koronavirusa nakon što je prenosilac zaraze došao iz inozemstva. Već smo prikupili uzorke i nadam se da ćemo brzo završiti prvi dio posla, rekla je Hukić.

Značajan posao

Nakon toga ćemo uzimati klasične epidemiološke podatke, uporediti molekularnu i klasičnu epidemiologiju. To će biti put koji će otkriti odakle su nam virusi došli, kako su se kretali po BiH, ko ih je prenosio, koji su rizici za prijenos virusa, kako se to može u budućnosti sprečavati... Rezultate našeg istraživanja ponudit ćemo svjetskoj banci virusa, a sve da bi se na bazi tih karakteristika virusa mogla planirati i izrada vakcina, jer vakcine za razne tipove ovog virusa neće biti iste - kazala nam je prof. Hukić.

Na ovom vrlo značajnom poslu, saznajemo, radi tim samoorganiziranih istraživača čiji članovi u vrijeme pandemije nisu htjeli da sjede skrštenih ruku, već su stečeno znanje i iskustvo stavili u funkciju borbe protiv virusa korona.

Šta se promijenilo za dva mjeseca

Prof. Hukić kaže da je tim njenih kolega dobio značajnu podršku od mikrobioloških instituta u BiH, čiji su šefovi bili izuzetno zainteresirani za istraživanje.

- Mi nemamo mogućnost izoliranja virusa, jer nemamo odgovarajući biosigurnosni laboratorij. Ali molekularnom metodom možemo izolirati gen virusa, izanalizirati ga, uporediti sa svim iz genske banke COVID virusa. Tako mnogo toga možemo saznati, vidjeti je li virus mutirao, da li se kroz dva mjeseca promijenio, je li isti kao na početku epidemije - navodi Hukić.