Svaka pandemija je do sada u povijesti ostavljala važne ne samo ekonomske nego i političke, zdravstvene, pa i kulturne posljedice. Iako su uglavnom pogađale sve društvene slojeve, masovne bolesti (poput španske gripe početkom 20. stoljeća, naprimjer), najveće štete donosile su nižim socijalnim slojevima, gdje je smrtnost bila najveća, rekao je u razgovoru za "Avaz" prof. dr. Husnija Kamberović, ugledni historičar.

- To je u nekim slučajevima dovodilo i do socijalnih buna, pa čak i revolucija, kao što je pokazao primjer Njemačke, gdje je u jeku epidemije španske gripe u novembru 1918. izbila revolucija zbog narasle svijesti o socijalnoj neravnopravnosti koja se u suočavanju sa pandemijom najbolje mogla vidjeti. To njemačko iskustvo s kraja Prvog svjetskog rata važno je i za naša današnja promišljanja o posljedicama ove najnovije pandemije, mada su društveni i politički konteksti drugačiji - rekao je prof. dr. Kamberović. 

Slično kao i ranije u povijest, kada su ljudi pokazivali sebičnost da bi preživjeli zaraze (čuvanje hrane ili vode za vlastito preživljavanje i slično), sebičnost smo mogli vidjeti i na početku ove pandemije, rekao je Kamberović navodeći primjer kada su mnoge zemlje zabranile izvoz medicinske opreme, hrane i slično. 

- Ipak, kako se ova pandemija odvija, vidimo da se razvija sistem međunarodne solidarnosti, ali će prvobitna sebičnost sigurno ostaviti određene posljedice u svijesti ljudi, iako ne treba očekivati da će se to dramatično odraziti na političke odnose u svijetu. Najteže posljedice su i tokom ranijih epidemija bile ekonomske, a najveći gubitnici su uvijek bile male zemlje i male ekonomije, gdje je oporavak tekao najsporije i trajao najduže. Veliki su uspijevali na tome i profitirati pa tako treba i sada očekivati - istaknuo je profesor Kamberović. 

Ipak, što se nas u Bosni i Hercegovini tiče, prema mišljenju ovog uglednog historičara, pandemija otvara mogućnosti za velike socijalne promjene, ali ističe kako se boji da one neće biti iskorištene na najbolji način. 

- Iako je ova pandemija pokazala koliko su kolektivni identiteti i kolektivni interesi samo alibi za ostvarivanje ekonomske dobiti pojedinaca ili pojedinih skupina, bojim se da će većina nas poslije epidemije živjeti mnogo siromašnije, a da će političke elite izaći mnogo bogatije i uz to još iskoristiti postepidemijsko razdoblje obnove da učvrste svoj kapital i svoju moć. Ponavljam, iako ima potencijala za jednu socijalnu revoluciju poslije pandemije, teško je očekivati da se to može desiti - rekao je prof. dr. Kamberović za "Avaz".