- Teatar apsurda. Pisac se, zbog metafore, našao usred kafkijanskog zapleta. Bitan je samo živi kapital, a čovjek i riječ, bolje da su mrtvi. Podrška Darko! Kapitalisti idioti. Podrška piscu! Pa, 1. april je prošao. Kakva vanserijska glupost! Standardna klasično poslovična borba dobra i zla! Nikakve „Corone“ ne mogu do svijesti i savjesti dovesti loše i zle duše... Tragikomično, ali zemaljski istinito! Nemoguće! Oooo svašta! Jesu li oni uopće upoznati sa sadržajem romana... ili je to manje bitno. Oh, taj jadni kapitalistički nagon zaštite profita...nevjerojatno!

Prijete tužbom

Svi ovi izrazi nevjerice i šokiranosti zasuli su Facebook profil Darka Cvijetića prijedorskog pjesnika, reditelja i dramaturga, autora nagrađivanog romana „Schindlerov lift“, zbog kojeg mu prijete tužbom.

Zbog naslova njegove jedanaeste knjige, a prvog romana, na vrata stana u Prijedoru, dok se cijeli svijet bori s koronavirusom, Cvijetiću je ovih dana stigla najava tužbe švicarske firme „Schindler“, proizvođača liftova, koji se našao povrijeđenog ugleda, jer je pisac u metaforičkoj igri lift u tom soliteru nazvao „marke Schindler“, te je tako, po toj logici – lift njihove proizvodnje ubio curicu.

Pravni mehanizam

- Kako su rekli, njihov lift nije povezan ni sa Holokaustom, niti sa bosanskim ratom (?!). Lift u tom soliteru nije, dakako, marke Schindler, i moja se metafora prvenstveno odnosila na Oskara Šindlera i Spilbergov film – „Šindlerova lista“! S obzirom na to da je soliter svjedok ubijanja, itekako je nedostajao jedan Oskar Šindler da pokuša spasiti susjede „pogrešnog“ imena. Na drugoj strani, curica je poginula u liftu, marke „Daka“, jer nije bilo struje danima (bio je rat) i spletom nesretnih okolnosti igrala se u liftu u trenu kada je napon došao. Njezina smrt nema veze s liftovima kao takvim - naveo je Cvijetić za portal Nova.rs.

U izjavi za „Dnevni avaz“ Cvijetić je pojasnio kako gomila papira koja mu je stigla iz Ciriha predstavlja predtužbeni spis.

- To je zapravo prijetnja tužbom. Srećom, moj nevjerojatni njemački izdavač me je uzeo u zaštitu, angažirao odvjetnike i oni su odgovorili. Mislim da će se ići na vansudsku nagodbu, kompromis koji odvjetnici sada usaglašavaju. Potpuno je sve nadrealno i kafkijanski, ali valjda tako funkcionira visoki kapitalizam. Srećom, u EU postoje pravni mehanizmi zaštite umjetnika tako da vjerujem da će se sve dogovoriti. Ali, sama činjenica da je takvo što moguće je vrlo uznemiravajuće.

Nisu ni pročitali

Cvijetić je napomenuo i kako je sasvim moguće da advokati švicarske kompanije prije pisanja tužbe roman nisu ni pročitali. On se tek štampa u Njemačkoj, a prije toga objavljen je u BiH, Hrvatskoj i Srbiji tek treba da izađe na njemačkom jeziku.