Danas je važan dan za Bosnu i Hercegovinu u dvostrukom smislu, Dan je nezavisnosti, no istovremeno i dan kada je na snagu stupio novi njemački zakon o useljavanju stručnog kadra. 

Za "Avaz" govori Kasim Rašidović, advokat porijeklom iz Zvornika, koji već godinama živi i radi u Njemačkoj. Proteklih je dana boravio u našoj zemlji kako bi, naročito kroz medije, odagnao mnogobrojne dileme, špekulacije i priče o tome ko i na koji način može u Njemačku.

- Ne može se to baš tako, ali ovim su zakonom otvorena vrata za one koji su barem malo školovani da započnu novi život - kaže Rašidović.

Napominje kako je Njemačka prvi put uredila boravak, odnosno imigraciona pitanja. 

- Tako da fakultetski obrazovani ljudi bez većih problema za nekoliko mjeseci mogu započeti novi život. A šta to znači za BiH, to je već drugo pitanje. Nema dileme da će val iseljavanja valjanog, obrazovanog, radno sposobnog stanovništva biti još jači. Otići će ljekari, inžinjeri... A, s druge strane, moramo biti svjesni da se u BiH ne čini previše da se zaustave ti ljudi. Dakle, ovaj je zakon dobar za pojedinca, a loš za državu BiH - navodi Rašidović.

Novim zakonom Savezne Republike Njemačke su proširene već postojeće odredbe o useljavanju. Zakon se primjenjuje na državljane svih zemalja širom svijeta i odnosi se prvenstveno na osobe sa stručnom ili akademskom kvalifikacijom. 

Važno je da visokoškolska ili stručna kvalifikacija moraju prethodno biti priznate u Njemačkoj. Prema novom zakonu o useljavanju, prvi korak je, dakle, podnošenje zahtjeva za priznavanje (nostrifikaciju) kvalifikacije u Njemačkoj. Ako je izdata potvrda o priznavanju kvalifikacije, sljedeći korak je podnošenje zahtjeva za vizu u Njemačkoj ambasadi u Sarajevu.

Ukoliko postoji ponuda za posao i ako je izvršena odgovarajuća nostrifikacija kvalifikacije, ubuduće se mogu doseliti stručnjaci iz svih oblasti rada. Ukida se pravilo po kojem je za samo određena, jasno definirana, deficitarna zanimanja postojala mogućnost useljavanja. Osim toga, kod ovih zahtjeva više se neće primjenjivati pravilo provjere po kojem prednost pri konkretnom zapošljavanju ima stručni kadar iz Njemačke ili Evropske unije.

Osobe s priznatom stručnom kvalifikacijom mogu podnijeti zahtjev za vizu u svrhu traženja posla: radno mjesto mora biti u skladu s obrazovanjem i primjereno kvalifikaciji.

I za mlade ljude koji još nisu stekli stručnu kvalifikaciju ovaj zakon otvara nove mogućnosti: osobe mlađe od 25 godina mogu ubuduće podnijeti zahtjev za vizu kako bi u Njemačkoj tražile mjesto za stručno obrazovanje i tamo stekle svoje kompletno obrazovanje. 

Neophodno poznavanje njemačkog jezika dokazuje se predočavanjem certifikata o položenom ispitu.

Nema starosne granice. Osobe starije od 45 godina, međutim, moraju dostaviti dokaz o minimalnoj plaći.

Za osobe koje nemaju visokoškolsko ili stručno obrazovanje i dalje važe postojeća pravila useljavanja u Njemačku. Ovdje će i dalje biti na snazi provjera pravila o prednosti pri zapošljavanju.

Ubuduće će se i kod pravila za zemlje zapadnog Balkana primjenjivati odredba da osobe životne dobi starije od 45 godina moraju predočiti dokaz o minimalnoj plaći.

Ako je pored imena škole ili fakulteta H-, Rašidović preporučuje da se i ne pokušava s diplomom te obrazovne ustanove aplicirati za posao u Njemačkoj.

Primjera radi, minus su zaradili Hotelski i turistički fakultet u Laktašima, Univerzitet za medicinske struke u Mostaru, Viša poslovna škola u Tuzli, kao i Srednja škola za vanjsku trgovinu.

S druge strane, Internacionalni univerzitet u Travniku i Goraždu te Burch univerzitet u Sarajevu, prema ocjeni njemačkih stručnjaka, dobili su H+/-, što znači da šansa za prihvatanje aplikacije možda i postoji.