Narodna skupština entiteta RS prošle godine je usvojila Zakon o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, a nakon uloženih apelacija Ustavnom sudu BiH donesena je odluka da se 85.596 hektara poljoprivrednog zemljišta uknjiži na državu BiH.  

Odluka Ustavnog suda BiH izazvala je niz reakcija iz bh. entiteta RS, čije će se najviše zakonodavno tijelo danas očitovati o odluci i mjerama koje će preduzeti.

Lokalne vlasti

Na terenu, pak, imamo situaciju da je, naprimjer, u okolini Janje na poljoprivrednom zemljištu nikao čitav jedan grad, Nova Janja, ili na zemljištu nekadašnje Zemljoradničke zadruge Branjevo kod Zvornika. Takvih primjera ima još, a stanovnici bošnjačke nacionalnosti iz sela koja gravitiraju Lijevče polju podržavaju odluku Ustavnog suda BiH.  

Fadil Suhonjić iz Dubrava (Lijevče polje) kaže da ni on niti njegove komšije nisu pozivani u općinu da se izjašnjavaju o svom zemljištu.

- Imam pet hektara svoga zemljišta. Jedino što sam išao je to što prema novim propisima supruga ne može da ima zdravstveno osiguranje preko moje penzije. Zbog toga sam išao u Poresku upravu. A što se tiče državnog poljoprivrednog zemljišta, pa logično je da pripada državi, a ne entitetima, kantonima ili pokrajinama - smatra Suhonjić.

Elvir Fajković iz Perinog Polja, zaseoka u Dubravama, kaže da ni on nije pozivan od lokalne vlasti da se izjašnjava o zemljištu. Kaže da je prije rata bilo zamjene poljoprivrednog zemljišta.

- Nekadašnje „Ratarstvo“ iz Nove Topole je ukrupnjavalo svoje komade i mijenjalo je parcele s poljoprivrednicima, bilo je i otkupa. Sad mi je nekako nelogično da moje komšije koje imaju velike farme ne mogu dobiti dovoljno zemljišta za obrađivanje, a dobivaju ih tajkuni - rekao je Fajković.

Dobar dio zemlje u Semberiji je bio u državnom vlasništvu. Prema informacijama koje smo dobili u bijeljinskoj Područnoj jedinici Republičke uprave za geodetske i imovinskopravne poslove, javna izlaganja nekretnina svih građana koji žive na području Bijeljine i Semberije su transparentna, tako da vlasnici svih nekretnina, bez obzira na to gdje se trenutno nalaze i gdje žive, bez nekog vremenskog ograničenja mogu ostvariti javni uvid u stanje svojih nekretnina.

Krupne promjene

Salih Hamzić kaže da nema vlastito zemljište, ali je obrađivao zemljište svoga brata koji je umro u oktobru prošle godine. Proizvodi i prodaje povrće. 

- Građani, vlasnici zemljišta, ali i drugih nekretnina, bez obzira na to jesu li u pitanju Bošnjaci ili Srbi, nisu adekvatno obaviješteni kada se obavlja javna rasprava o novim regulacionim planovima. Slučajno smo još prije osam godina od komšije saznali da je predviđeno rušenje cijelog jednog kvarta da bi se objedinila parcela. Zbog toga nam treba više informacija o tako krupnim promjenama u regulacionim planovima koje se tiču svih nas - kaže Salih Hamzić.

Teško dolaze do adresa

Nevresa Hamzić iz Bijeljine kaže da su nju i njenog supruga pozivali na javno izlaganje u gruntovnicu, gdje je utvrđeno vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem koje oni posjeduju. U gruntovnici kažu da teško dolaze do adresa Bošnjaka koji trenutno žive u zemljama zapadne Evrope.  

Ipak, pružaju im mogućnost da uz pomoć najbližih srodnika, bez vremenskog ograničenja, utvrde vlasništvo nad imovinom koju posjeduju.