Predsjednik Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) Mirsad Jašarspahić ocijenio je da je 2019. u smislu privrednih kretanja bila prepuna izazova kojih će biti i u 2020. godini, kao i mogućnosti i šansi koje moramo iskoristiti.

- Na globalnom planu, odnosi velikih ekonomskih sila usložnjavaju trgovinske i druge odnose i dovode do nestabilnosti tržišta i do novih izazova za kompanije koje su u direktnoj vezi sa intenzitetom industrijske proizvodnje u zemljama EU, a prvenstveno Njemačke.  Ako samo posmatramo Bosnu i Hercegovinu, jedan od najvažnijih problema su različiti propisi u entitetima, što dovodi do toga da u BiH nemamo jedinstveni ekonomski prostor - naveo je Jašarspahić za Fenu.

Isto tako, kako je dodao, doprinosi na plaće, kao i veliki broj parafiskalnih nameta, otežavaju poslovanje privrednih društava, što ih dovodi u nekonkuretnu poziciju sa kompanijama iz zemalja regiona. Nedostatak radne snage u zemljama EU, pojednostavljenje dobivanja radnih viza za Njemačku i politička nestabilnost u BiH, prema njegovim riječima, značajno utiču na odliv produktivne radne snage, što predstavlja veliki izazov za BiH kao i za bh. kompanije.

Jašarspahić je kazao da je uvođenje kvota za izvoz čelika u EU direktno pogodilo bh. kompanije i dovelo ih u težak položaj, te pokazalo da institucije BiH nemaju snagu da se izbore za status svojih izvoznika.

- Ne treba zaboraviti jednog od najvećih izvoznika koji je ugasio pogone, kompaniju "Aluminij", čiji će se prestanak proizvodnje odraziti na rad mnogih kompanija koje se bile u poslovnim relacijama sa proizvodnjom aluminija. Još nemamo projekcije i konačne usporedbe oko energetskih i financijskih bilanci koje se tiču trgovine strujom u lancu i modalitetu snabdijevanja električnom energijom "Aluminija" Mostar – kazao je Jašarspahić.

Kada je riječ o proizvodnji, izvozu, broju radnika, kako je dodao, možemo reći da imamo snažan metalski, drvni, tekstilni sektor.

-  Naravno tu je i građevina, proizvodnja prehrambenih proizvoda, poljoprivreda. Ne smijemo zaboraviti najbrže rastući sektor IT industriju, ali ni turizam koji posljednjih godina bilježi rekorde. Da bi se nastavili pozitivni trendovi u sektoru bh. automobilske industrije potrebno je značajnije uključivanje bh. proizvođača u razvojne i proizvodne projekte proizvodnje elektroautomobila – dodao je Jašarspahić.

Na sreću, kako je napomenuo, poslovni imidž koji je rezultat rada isključivo bh. kompanija ostao je na zadovoljavajućem nivou i dalje čini stabilnim relacije sa nama najznačajnijim industrijskim partnerima, a to je tržište Austrije i Njemačke.

Jašarspahić je naglasio da postoji izrazita potreba za rasterećenjem privrede.

- U FBiH je najveći tzv. poreski klin, tj. razlika između bruto izdvajanja po jednom radniku i iznosa novca koji radnik dobije. Vlada Federacije BiH je pripremila set zakona koji treba da reguliraju ovu oblast. Usvajanjem Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak trebalo bi doći do poreznog rasterećenja privrede. Izmjene i drugih zakona kao što je Zakon o porezu na dobit trebaju dovesti do poboljšanja uslova za preduzeća čime će se povećati konkurentnost i osnažiti razvoj privrede – dodao je Jašarspahić.

Odliv mlade radne snage vidljiv je u gotovo svim sektorima u BiH, a veliki broj kompanija zaustavio je svoje širenje proizvodnje zbog nedostatka radne snage.

- To je proces koji je pogodio veliki broj država, a nažalost u BiH je već deceniju aktuelan. Velike probleme imaju kompanije koje rade u sektoru transporta, metalskoj industriji, građevinarstvu, zdravstvu i u mnogim drugim sektorima. Olakšavanje odlaska u zemlje EU će dodatno potaknuti odliv radne snage i to je jedan zaista veliki izazov za sve nas koji se borimo da nam se privreda razvija. Svi nivoi u BiH koji se brinu o privredi će morati pojačati napore i donijeti mjere koje će osigurati ostanak u BiH dijela radne snage. Treba razmišljati i u uvozu radne snage iz manje razvijenih država, kao i modalitetima angažiranja eksperata iz mirovine za što postoje primjeri uspješnih praksi i u zemljama EU – rekao je Jašarspahić.

Najdeficitarniji profili zanimanja trenutno su, kako je dodao, vozači, zavarivači, CNC operateri, sve vrste radnika u građevinskoj industriji, pekari.

- S druge strane budući da je obrazovanje u FBiH nadležnost kantonalnih nivoa, naše je mišljenje da se kroz saradnju kantonalnih komora s kantonalnim ministarstvima i obrazovnim institucijama osigura fleksibilan sistem prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage – dodao je Jašarspahić.