Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je za DW kako ima ambiciju da tokom njegovog mandata barem jedna zemlja zapadnog Balkana bude spremna za ulazak u Evropsku uniju, ali da su otpori veliki i pitanje je koliko je to realno.
U Briselu je 2020. najavljena kao još jedna „ključna godina“ za politiku proširenja i budućnost zapadnog Balkana. Evropska komisija već za januar najavljuje prijedlog nove metodologije pristupanja EU. Plan Brisela je da se do majskog samita EU - zapadni Balkan, koji će biti održan u Zagrebu, dogovori vjerodostojan i efikasan proces.
S druge strane, na taj prijedlog trebale bi pristati i one članice EU, poput Francuske, čiji predsjednik nije blagonaklon prema proširenju, djelimično, jer je uvjeren da s time ne bi dobro prošao u sopstvenom biračkom tijelu.
Ako u jednačinu ubacimo i činjenicu da se o proširenju razgovara u trenutku izlaska Velike Britanije iz EU i velike debate o budućnosti Evrope, te da se bliže parlamentarni izbori u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji – male su šanse za iskorak na putu zapadnog Balkana ka EU.
- Moja namjera je da se u sljedećoj godini, kao i tokom mog petogodišnjeg mandata, podrži i ubrza napredak zapadnog Balkana i zadrži kredibilna perspektiva budućih pristupanja - rekao je Varhelji.
Varhelji tvrdi da će Evropska komisija „nepromijenjeno“ ostati posvećena pokretanju pregovora sa Skopljem i Tiranom.
- Važno je da se pozitivna odluka o otvaranju pregovora donese dosta prije samita u Zagrebu.
Prvo, snažno ćemo podržati i ubrzati reforme u svim zemljama regiona. Te reforme moraju imati stvarni utjecaj na terenu u vidu ekonomskog razvoja, boljeg kvaliteta života i sloboda ljudi, što će približiti ove zemlje EU u njihovom svakodnevnom životu - navodi komesar.
Drugo, dodaje on, proces mora biti „objektivniji kako bi odgovorio na zabrinutost pojedinih zemalja članica. Istovremeno, ne planiramo mijenjati pravila tokom igre.“
Kao treću tačku komesar navodi podršku ekonomskom razvoju regiona dovođenjem novih fondova i investicija.
- Moja ambicija je da do kraja mandata bar jedan od naših partnera bude spreman za pristupanje, a da drugi već daleko odmaknu u pregovorima - zaključuje Varhelji za DW.
Predstavnici evropskih institucija za proljeće najavljuju otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nazivajući to „ispravljanjem historijske greške“. Ipak, Francuska i dalje stoji pri uvjetu da se prvo dogovori reforma pristupnih procedura, pa tek onda da zeleno svjetlo Tirani i Skoplju.
Tema bi trebala biti na dnevnom redu samita EU u martu, ali veliko je pitanje hoće li zemlje članice do tada uspjeti usaglasiti novu metodu pristupnih pregovora. Od toga u velikoj mjeri zavisi uspjeh samita u maju, koji organizira Hrvatska, kao predsjedavajuća Vijećem EU. U Zagrebu očekuju da taj susret lidera država EU i zapadnog Balkana pruži smjernice za narednih deset godina politike proširenja.
No, oni koji prate rezultate sličnih samita podsjećaju da je evropska perspektiva Balkanu obećana još 2003. u Solunu te da je do sada obećanje neispunjeno, osim u slučaju Hrvatske. Samit održan u Sofiji 2018. godine bio je „ključan“ jedino po tome što je francuski predsjednik Makron tada prvi put tražio zaustavljanje procesa proširenja dok se ne reformira sama EU.
Treba podsjetiti na Strategiju Evropske komisije koja je objavljena iste godine – tu je pisalo da bi Srbija i Crna Gora mogle ući u EU do 2025. godine. Kako vrijeme odmiče, to sve više djeluje kao nemoguća misija.
Iz regiona gotovo jednoglasno poručuju da je teško ići putem za koji se više ne znaju ni stanice ni cilj. Crnu Goru i Srbiju, koje se smatraju liderima procesa pristupanja, ove godine očekuju parlamentarni izbori koji uvijek znače odlaganje reformi. Čak i bez izbora, Crna Gora u 2019. nije otvorila jedno preostalo poglavlje u pregovorima, a Srbija je otvorila tek dva.
U obje zemlje škripi s vladavinom prava – to je jasno u svakom izvještaju Evropske komisije o napretku.
Komesar Varhelji i novi šef diplomatije EU Žozep Borel najavili su da će se tokom ove godine dodatno angažirati na okončanju dijaloga Beograda i Prištine. Zbog nepostojanja vlade u Prištini, Borel je već morao odustati od posjete Beogradu i Prištinu.
Osim dijaloga Beograda i Prištine, Borel je kao prioritet naveo „postavljanje BiH na put prave stabilnosti“. Brisel je pred sam kraj godine pozdravio formiranje Vijeća ministara BiH uz ocjenu da će 2020. godina biti važna zbog održavanja lokalnih izbora u BiH.
Tome valja dodati tektonske poremećaje u samoj EU – Brexit, svađu oko budžeta i vladavine prava. Sve to zajedno iza riječi „proširenje“ stavlja veliki upitnik.
