Čini mi se da Bosna i Hercegovina ima najveći mogući zadatak pred sobom, a to je, prije svega, da se zemlja dovede do Evropske unije (EU), kazao je u intervjuu za “Dnevni avaz” Jasenko Selimović, zastupnik u Klubu Saveza liberala i demokrata za Evropu u dosadašnjem sazivu Evropskog parlamenta. Selimović, švedski Sarajlija, prvi je političar porijeklom iz BiH koji je ušao u ovo najviše zakonodavno tijelo EU.

Siromašni muslimani

Kako vidite trenutnu situaciju u BiH?

- Najvažnije što može postojati za našu zemlju je ulazak u EU, jer je to nadnacionalni cilj, tiče se svih naroda, svih građana. Za BiH će sigurna budućnost biti samo ako bude u EU. Ne čini mi se da se dovoljno radi na projektu i ne čini mi se da su svi političari svjesni koliko se na ovome mora raditi.

Jesmo li mi daleko od EU?

- Sve ovisi o tome kako se bude radilo i kako se naš ugled popravlja u EU. Mi smo iskorišteni za neke međusobne igre i međusobna obračunavanja nekih zemalja. Posljednji slučaj je bila tvrdnja francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da je BiH poput bombe koja će eksplodirati. To su gluposti i stvari koje nemaju veze sa stvarnošću. Svima je, međutim, jasno da je to napravljeno da bi se na neki način vodila jedna interna bitka u Francuskoj između njegove partije i partije ekstremne desnice. Boji se da ga ne optuže da dovodi siromašne i korumpirane muslimane u EU. Jednostavno, hoće da izbjegne te optužbe.

Više koraka

No, ovdje svakako veliku ulogu imaju i naši, bosanskohercegovački odnosi, stavovi oko EU?

- Istina je da su se stvari mogle odvijati brže. Moglo se napraviti više koraka. S druge strane, u BiH imamo kompliciran Ustav, koji svima omogućava da blokiraju zemlju kad hoće.

Svojevremeno ste tvrdili da je BiH mogla biti najnaprednija na Balkanu. I šta se desilo?

- Da, tako je bilo prije 20 godina, kad smo umnogome bili prvi. Čini mi se da je to opet moguće ako stvarno radimo na tome, mi imamo vanredne ljude. Dakle, potrebno je okupiti one koji su zainteresirani za EU, koji su sposobni i koji to žele.

Institucionalna katastrofa Švedske

Kako gledate na dodjelu Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu uprkos brojnim protestima?

- Nemoralna odluka i institucionalna katastrofa Akademije, ali time, nažalost, i Švedske. Nevjerovatno kako su uspjeli da još jednom ponize ljude koji su doživjeli ili preživjeli genocid. Ne znam kako će se Švedska oporaviti od toga. Švedska je bila dobra prema Bosancima i Hercegovcima, to se ne može poreći. Sad je to uprljano, ne samo kod naših ljudi, već i kod stranaca.