Broj glasača u Bosni i Hercegovini konstantno raste i sada ih je upisano skoro 3.300.000, što je skoro jednako broju popisanih stanovnika BiH, zbog čega je potrebno preduzeti sve mjere radi ažuriranja biračkog spiska u sferi ispisa, izjavio je predsjednik Centralne izborne komisija (CIK) BiH Branko Petrić.

Petrić je istaknuo da je radionica "Centralni birački spisak - iskustva i preporuke za unapređenje" organizirana danas u Sarajevu radi analize svih otvorenih pitanja u vezi s ovom temom te da se donesu zaključci koji bi omogućili da se birački spisak i njegova konzistentnost i kredibilnost podignu na viši nivo, naročito u sferi ispisa glasača.

- Potrebno je da se vidi šta se može preduzeti u okviru postojećih zakonskih normi i šta je potrebno učiniti i predložiti nadležnim organima, parlamentu u vezi s izmjenama ovog dijela Izbornog zakona, jer je praksa pokazala da tu ima određenih problema - rekao je Petrić.

On je naveo da svaki birački spisak ima dvije strane - upis i ispis iz njega, dodavši da je dio koji se odnosi na upis, skoro perfektan, da su upisani svi građani koji imaju pravo glasa u BiH te da tu skoro i nema problema.

- Određeni problemi pojavljuju se u proceduri ispisa. Birački spisak koji je uvođenjem pasivne registracije 2006. godine sa 2.200.000 narastao na 2.700.000 glasača, konstantno raste i sada imamo skoro 3.300.000, što je skoro jednako broju popisanih stanovnika BiH. To je pitanje koje će se posebno razmatrati - rekao je Petrić.

Napomenuo je da se problemi koji se pojavljuju na biračkom spisku, koriste kao sredstva za manipulaciju.

- Birački spisak, kakav god je sada, i ako se na njemu nalaze ljudi koji su umrli, to ne utječe na kredibilnost izbora nego je samo mogućnost da neko nedobronamjeran iz izborne administracije, a prema nalogu političkih staranaka, vrši određene nezakonitosti - rekao je Petrić.

Dodao je da se CIK ozbiljno sprema za naredne izbore i da se počelo od biračkog spiska kako bi se vidjelo šta nije dobro, ko može i ko je dužan da to popravi, napominjući da CIK uglavnom nema zakonske mogućnosti ni instrumente da intervenira u centralnom biračkom spisku.

Predsjednik Gradske izborne komisije Banja Luka Nada Batinar istaknula je da očekuje da će se usaglasiti bar dio prijedloga koji su inicirani, napomenuvši da je segment problema definiran te da je ispravnost unosa podataka među značajnijim elementima ovog procesa.

Ona je izrazila očekivanje da će na ovom skupu biti razmijenjene informacije i dodala da će biti veliki doprinos da spisak u što većem stepenu bude ažuriran za predstojeće lokalne izbore.

Eldin Kurtović iz Odjeljenja za javni registar u Vladi Brčko distrikta istaknuo je da je u protekle dvije godine mnogo urađeno da je pregledan upis osoba u matične knjige umrlih od 2003. godine.

- Za dvije godine, koliko smo to radili, pregledano je više od 16.000 upisa iz matičnih knjiga umrlih, gdje je ustanovljeno da za nekih 1.368 nije bila evidentirana smrt u bazi. Za njih 1.320 izvršili smo evidentiranje smrti i oni su izbrisani s biračkog spiska, a za nekih četrdesetak imena traje proces utvrđivanja činjenica, jer se podaci ne podudaraju - istakno je Kurtović.

Centralna izborna komisija BiH, uz podršku Međunarodne fondacije za izborne sisteme (IFES), organizirala je radionicu "Centralni birački spisak - iskustva i preporuke za unapređenje", koja je održana u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Ova radionica okupila je skoro 70 učesnika, i to predstavnika općinskih, gradskih izbornih komisija, centara za birački spisak, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, delegacije EU, OEBS-a u BiH, kao i pojedinih ambasada u BiH.